Podgorica, (MINA) – Iz Djeèjeg doma u Bijeloj prošle godine usvojeno je sedmoro djece, a devetoro ih je upuæeno u hraniteljske porodice. Direktor Doma u Bijeloj Borislav Ðukanovæ kazao je agenciji MINA da je prošlo godine primljeno 12 djece i da se u Domu trenutno nalazi njih 120. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja u prošloj godini usvojeno je sedmoro djece, šestoro je smješteno u nesrodnièke hraniteljske porodice, a troje u srodnièke. Ðukanoviæ je naveo da se trenutno još osmoro djece priprema za smještaj u hraniteljske porodice. Upitan koliko se èesto dijete koje ima biološku porodicu u nju vraæa iz Doma, on je kazao se to dešava kada se uslovi u porodici stabilizuju, a da je za te odluke nadležan Centar za socijalni rad. U Domu ne posjeduju statistièke podatke iz regiona ili Evropske unije o optimalnom broju usvajanja i davanja djece u hraniteljske porodice, u odnosu na broj djece u institucijama. Ðukanoviæ je naveo da su toj instituciji u ovoj godini prioriteti realizacija projekata i investicija koje se odnose na postavljanje kolektora za solarno grijanje, nabavku i ugradnju novog agregata, kontinuirana edukacija zaposlenih u vezi sa hraniteljstvom i usvojenjem, ali i “svi projekti koji su vezani za transformaciju Ustanove”. On je kazao da postojeæi prostorni i sadržajni kapaciteti trenutno zadovoljavaju sve potrebe djece kako za uèenje tako i za organizaciju slobodnog vremena. Samostalni savjetnik u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Svetlana Sovilj kazala je da se tokom prošle godine oko 20 braènih parova prijavilo za usvojenje, od èega je iz Crne Gore bilo njih šest, dok su ostali veæinom bili iz susjednih država. Sovilj je agenciji MINA kazala da podaci o broju broja prijavljenih hraniteljskih porodica u prošloj godini još nijesu ažurirani. „Devetoro djece je iz Djeèjeg doma“Mladost“ smješteno u hraniteljske porodice, ali je i odreðeni broj djece iz bioloških porodica ili direktno iz porodilišta smješten u hraniteljske porodice.U Crnoj Gori je tradicionalno razvijeno srodnièko hraniteljstvo“, podsjetila je Sovilj. Prema njenim rijeèima, shodno odredbama Porodiènog zakona Centri za socijalni rad, kao organi starateljstva su nadležni organi, koji utvrðuju podobnost osoba koja su zainteresovana za usvojenje i koji sprovode taj postupak. „Podobnost za usvojenje buduæih usvojitelja utvrðuje struèni tim organa starateljstva, na osnovu sveobuhvatnog, multidisciplinarnog pristupa. Struèni tim èine psiholog, pedagog, socijalni radnik i pravnik. Svi struènjaci pojedinaèno ispituju i daju mišljenje o podobnosti buduæih usvojitelja. Pored procjene struèni tim vrši i pripremu buduæih usvojitelja za usvojenje“, kazala je Sovilj. Ona je navela da se u Ministarstvu nalazi centralna evidencija potencijalih usvojitelja, kao i djece podobne za usvojenje. Sovilj je pojasnila da se nakon završene obrade u Centru za socijalni rad dokumentacija potencijalnih usvojitelja dostavlja Ministarstvu, koje je, kada se pojavi dijete podobno za usvojenje prosljedjuje nadležnom centru na dalji postupak. „Usvojenje zasniva organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosto boravišta djeteta, znaèi organ strateljstva koji je sproveo postupak smještaja djeteta u ustanovu ili u drugu porodicu. Podobnost za usvojenje takoðe utvrðuje organ starateljstva u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja traže utvrðivanje podobnosti za usvojioca“, rekla je ona. Sovilj je kazala da se ustanova djeèje zaštite u kojoj se smještaju djeca bez roditeljskog staranja ne bavi pitanjima usvojenja, veæ da je to u iskljuèivoj nadležnosti organa starateljstva. „Sama procedura procjene podobnosti braènog para za usvojenje djeteta ne traje dugo, do dva mjeseca, ali se na usvojenje može èekati duže vremena, s obzirom da je puno veæi broj potencijalnih usvojitelja od broja djece podobne za usvojenje“, zakljuèila je ona. (kraj) mib