Podgorica, (MINA) - Potencijal za korišćenje mjera rane integracije u strukture i programe na nivou Evropske unije (EU) je veliki, i može imati značajne efekte na usvajanje dobrih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti, ocijenjeno je na konferenciji koju je organizovao Institut alternativa. Konferencija „Rana integracija za rodnu ravnopravnost“ organizovana je u okviru projekta koji sprovodi Institut alternativa (IA), a koji je podržan od strane REACTOR-a (Research in Action) i njihovih partnera kroz projekat "Unapređenje ravnopravnosti polova kroz proces pristupanja EU". Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk rekao je da su projektom mapirali mogućnosti za unapređenje saradnje sa institucijama i tijelima na nivou EU u oblasti rodne ravnopravnosti i pratili postavljanje prioriteta za korišćenje finansijske podrške EU u narednom periodu, naročito sa stanovišta integrisanja rodne perspektive. On je kazao da, s obzirom da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost EU i preduslov ukupnog razvoja društva, od izuzetne važnosti da bude prepoznata kao sastavni dio procesa pristupanja država Zapadnog Balkana. „Upravo je cilj organizacija u okviru ovog projekta da svaka u svojoj zemlji podrže vlade Zapadnog Balkana u procesu uvođenja rodne perspektive u javne politike i pretpristupni proces, ponude svoju ekspertizu i preporuke, i jačaju kapacitete svih ključnih zainteresovanih strana“, kazao je Muk. Zamjenik šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri podsjetio je da su od 20 najbolje rangiranih država na svijetu u oblasti rodne ravnopravnosti 14 upravo članice EU. „Naš cilj je da integrišemo rodnu ravnopravnost u preko 85 odsto novih inicijativa do 2025. godine i pored toga, da povećamo izdvajanje novca posebno usmjerenog na osnaživanje žena“, dodao je Seri. On je podsjetio i na rodni jaz u određenim sektorima, koji se, između ostalog ogleda i u činjenici da su žene, iako u većem procentu postižu visoko obrazovanje, podzastupljene na rukovodećim pozicijama i u upravnim odborima kompanija. Seri je naglasio i da su za integrisanje rodne perspektive u sektorske politike neophodni u prvom redu kvalitetni podaci. On je ukazao i na važne programe finansijske podrške koje EU sprovodi u ovoj oblasti, ali i naglasio važnost političke posvećenosti pitanjima rodne ravnopravnosti. Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa kazala je da je, iako je prethodna Vlada identifikovala potencijalne mjere rane integracije u institucionalni okvir, programe i inicijative na nivou EU, taj dokument propustio da prepozna strukturu na nivou EU u oblasti rodne ravnopravnosti, u kojima bi Crna Gora mogla da ostvari status punopravnog člana ili status posmatrača. Zbog toga je IA mapirao ekspertska i savjetodavna tijela i strukture osnovane uglavnom od Evropske komisije i Evropskog parlamenta, sa mandatom rada na postizanju rodne ravnopravnosti, kako bi se osnažila saradnja crnogorskih institucija, ali i civilnog društva i akademske zajednice sa institucijama EU. Neka od tijela u kojima države u procesu pristupanja EU mogu izraziti interesovanje za učešćem ili statusom posmatrača, kroz koje mogu snažiti svoje kapacitete putem razmjene iskustava ili učešća na obukama su Savjetodavni odbor za jednake šanse Evropske komisije, Grupa na visokom nivou za integrisanje rodne perspektive, Evropska mreža pravnih eksperata u oblasti rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. Među tim tijelima sui Evropski istraživački i inovacijski komitet - ERAC, Savjetodavna grupa za žene u ruralnim područjima, Evropska mreža za promovisanje ženskog preduzetništva i brojne druge. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Božena Jelušić ukazala je da se to radno tijelo nije bavilo detaljnim praćenjem procesa pristupanja EU, jer je nadležno samo za Zakon o rodnoj ravnopravnosti, a za ostale samo kao zainteresovano tijelo. Prema njenim riječima, Odboru nedostaju interne provjere usklađenosti dokumenata, koje dobija od Vlade, sa EU zakonodavstvom. „Jedino ako je to Vlada provjerila i zaključila da je to u redu, mi treba njoj da vjerujemo. Međutim, pokazalo se u procesu donošenja zakona da tako često ne bude. Jedan od primjera je i Zakon o vještački potpomognutoj oplodnji iz 2019. godine, gdje se u sred diskusije i mogućeg usvajanja pokazalo da nije usklađen sa evropskom legislativom#, dodala je Jelušić. Ona je naglasila da postoji pokušaj da se kroz izmjene Poslovnika Skupštine unaprijede nadležnosti Odbora koje će reflektovati obavezu da se rodna perspektiva integriše u sva zakonska rješenja. Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević kazala je se crnogorske institucije ni ranije nijesu bavile pitanjem rodne ravnopravnosti. "Dok sada imamo potpunu blokadu ove teme koja je rezultat čestih kadrovskih promjena, ali i nedostatka svijesti da je pitanje rodne ravnopravnosti ključno pitanje evropskih integracija i razvoja čitavog društva“, kazala je Raičević. Kako je naglasila, zaposleni u javnoj upravi bave se tim pitanjima samo usputno, jer izostaje imenovanje onih osoba koje će u svojoj isključivoj nadležnosti imati pitanja rodne ravnopravnosti. Raičević je kazala da je izvještaj Evropske komisije imao kritički osvrt, pogotovo kada se uzme u obzir rodno zasnovano nasilje, ali da se niko u državi sa ključnih pozicija nije osvrnuo na to pitanje. „Imamo vrlo jasne preporuke koje se tiču zapošljavanja, tržišta rada, položaja marginalizovanih grupa, Romkinja i slično. CŽP ulaže ogromne napore da isprati sve javne politike koje dođu na javnu raspravu kako bi se podizala svijest u državi i da se dođe do kritičkih promjena. U državi ne vidimo dovoljno svijesti, sa izuzetkom Odbora za rodnu ravnopravnost“, rekla je Raičević. Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za evropske fondove u Ministarstvu evropskih poslova, Bojan Vujović je ukazao da pozicija Ministarstva nije jednostavna jer nije nosilac nijedne politike već koordinira aktivnosti ostalih resora. „Model same koordinacije procesa pristupanja se mijenjao nekoliko puta u posljednjih sedam-osam godina i imamo činjenicu čestih promjena u resornim ministarstvima i kod nas u dijelu rukovodećeg kadra. To je problem jer je izazov svakih pola godine objasniti nekome zašto je to važno, zašto to radimo i slično“, pojasnio je Vujović. Kako je istakao, proces orodnjavanja je mnogo više od ispunjavanja polja u predlogu projekta. „Nije do kraja jasan stav šta znači orodnjavanje tematskih projekata i onda se to završi time da se polje popuni, sumira se trenutno stanje, informiše da imamo Zakon o rodnoj ravnopravnosti, da su u određenim strateškim dokumentima sadržane neke odredbe o orodnjavanju, ali kada Evropska komisija odobri projekat, nisam siguran da institucije razumiju šta su to konkretni koraci“, rekao je Vujović. Vujović je zaključio da je važno da tim u MEP-u bude resursni centar koji bi pomagao drugim institucijama u oblasti pripreme predloga projekata i kazao da je pokrenut projekat uz EU podršku koji će osnažiti pregovaračke strukture i potruditi se da odgovori na ove i slične potrebe u okviru procesa pristupanja. On je podsjetio da je Ministarstvo zaduženo za provjeru usklađenosti propisa sa pravnom tekovinom EU, i da je potrebno jačanje i tog tima. Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić ukazala je na nerazumijevanje međusobnog odnosa prava osoba sa invaliditetom i rodne ravnopravnosti od zaposlenih u državnoj administraciji, što se ogleda u stavu da pristup ženama sa invaliditetom ne bi trebalo da bude posebno različit. „Kada su u pitanju prava OSI, nas podjednako zanima i poglavlje koje se odnosi na ribarstvo, kao i ono koje se odnosi na temeljna prava, slobodu i bezbjednost. Ako nemamo horizontalni razvoj politika, ne možemo govoriti o ljudskim pravima“, kazala je Vujačić. Ona je ukazala da javne politike nijesu međusobno usklađene i da ne postoji nijedan dokument koji tretira pitanja nasilja nad ženama sa invaliditetom. (kraj) nim/tam