Podgorica - Problem konflikta interesa nijesu plate državnih funkcionera za èlanstvo u upravnim odborima njenih preduzeæa, veæ njihova politièka moæ u tim situacijama, smatra profesor zagrebaèkog Pravnog fakulteta Josip Kregar. On je uèestvovao u pripremi prve verzije crnogorskog predloga zakona o spjeèavanju konflikta interesa, koji je nedavno usvojen, a za isti posao bio je angažovan i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. "Kod konflikta interesa treba razlikovati dvije situacije. Jedno je potencijalni konflikt interesa, situacija u kojoj postoji vjerovatnoæa sukobljavanja privatnog interesa funkcionera i javnog društva", rekao je Kregar podgorièkim Vijestima. Kao primjer on je naveo da u upravnom odboru preduzeæa za ceste ne smije biti funkcioner koji inaèe ima firmu za kopanje zemlje i probijanje tunela. "Dakle, pravilo nije apsolutna, nego zabrana prema konkretnoj situaciji. Važnije je, meðutim, priznati da uz nisku efikasnost i profitabilnost državnih preduzeæa, zahtjeve za ubrzanom privatizacijom i u uslovima dominacije politike nad ekonomijom kada su praksa stranaèki odgovori i postavljenja, jednostavno nije dobro jaèati državnu kontrolu direktnim èlanstvom u upravnim odborima", rekao je Kregar. Evropski standardi u ovoj oblasti su, kako je podsjetio, dosta razlièiti. U Austriji, Èeškoj i Maðarskoj, dodao je on, takve situacije su moguæe, a u Francuskoj i Italiji èeste, ali treba uzeti u obzir stepen privatizacije privrede u njima i jaèu kontrolu slobodnih medija, politièke odgovornosti, kao i da su ti sluèajevi sve rjeði. Kregar smatra da iako u ovim zakonima skoro nigdje nije propisana krivièna odgovornost za prekršaje nju treba predvidjeti, jer nemamo dovoljno tradicije objektivne politièke odgovornosti. Snaga Komisije za sprjeèavanje konflikta interesa, kako je ocijenio, nije broj veæ kvalitet ljudi. "Molim vas, samo ne slijedite hrvatski primjer u kojem su upravo manipulacije izborom njenih èlanova dovele do gubitka vjerodostojnosti i ugleda tog tijela", poruèio je Kregar. (kraj) anf