Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Narušeni dužnièko povjerilaèki odnosi, neadekvatna finansijska podrška banaka, kao i razlièite vrste necarinskih barijera, neki su od problema koji optereæuju poslovanje crnogorskih proizvoðaèa hrane, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore (PKCG). »Najveæi izazov za proizvoðaèe hrane u Crnoj Gori svakako je poveæanje obima proizvodnje i konkurentnosti na domaæem i stranom tržištu«, navodi se u Informaciji o privrednim kretanjima u agraru za prvih devet mjeseci ove godine, koju je Odbor razmatrao. Èlanovi Odbora su kazali da se narušeni dužnièko povjerilaèki odnosi ogledaju u izbjegavanju, odnosno neredovnom izmirivanju meðusobnih obaveza, kao i neefikasnosti pokrenutih postupaka za njihovu naplatu. »Ta èinjenica je dovela u težak položaj crnogorske proizvoðaèe hrane, uslovila velika kašnjenja u plaæanju kooperantima, bankama i dobavljaèima i na taj naèin ugrozila održavanje postojeæeg nivoa proizvodnje«, saopšteno je na sjednici Odbora. Iz Odbora su podsjetili da trgovaèke firme za preuzetu robu, èak i kada se radi o dnevnim proizvodima poput mlijeka i hljeba, plaæaju sa odloženim rokom od 120 do 150 dana. To je, kako tvrde, osnovni razlog zbog kojeg veæina mljekara u Crnoj Gori redovno ne izmiruje obaveze prema kooperantima. U Odboru smatraju da bi u cilju poboljšanja finansijske discipline bilo neophodno ubrzati tokove novca i obezbijediti naplatu potraživanja u roku koji ne bi bio duži od 90 dana. Problem predstavlja i neadekvatna finansijske podrška banaka, koje prednost prilikom kreditiranja daju uvoznicima hrane u odnosu na domaæe poljoprivredne proizvoðaèe, ocijenili su èlanovi Odbora. Oni su naveli i da bi prilagoðavanje kreditne politike poslovnih banaka moguænostima preduzeæa iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pomoglo proizvoðeèima hrane da postignu potreban nivo konkurentnosti na domaæem i stranom tržištu. Iz Odbora su kazali da bi znaèajno bilo i subvencionisanje kamata na bankarske kredite preduzeæa, prilikom èega bi subvencije bile usmjerene na podršku otkupu odreðenih poljoprivrednih proizvoda, kao i na projekte primarne poljoprivredne proizvodnje. »Za primarnu poljoprivrednu proizvodnju kamata bi trebalo da bude subvencionisana u cijelosti, odnosno 50 odsto na kredite koje su komercijalne banke odobrile za prehrambenu proizvodnju«, poruèili su iz Odbora. Oni su ocijenili i da poseban problem u trgovini predstavljaju razlièite vrste necarinskih barijera, meðu kojima se posebno izdvaja nepriznavanje sertifikata o kvalitetu, kao i fitosanitarnih, sanitarnih i veterinarskih dokumenata. »U cilju zaštite domaæe proizvodnje potrebno je pojaèati mjere kontrole za suzbijanje dampinškog uvoza, pojaèati kontrolu uvozne robe, kao i aktivnosti na iznalaženju moguænosti za smanjenje i eliminisanje necarinskih i tehnièkih barijera u trgovinskoj razmjeni izmeðu zemalja CEFTA, kroz sistemsko rješavanje problema na bilateralnoj osnovi«, kazali su èlanovi Odbora. Oni smatraju i da bi trebalo predvidjeti mjere podrške izvoznicima i intenzivirati aktivnosti na istraživanju moguænosti plasmana i uslovima prodaje domaæih proizvoda na stranom tržištu. (kraj) nar/bvm