Podgorica, (MINA) – Mehanizmi stabilnosti Balkana nepouzdani su i moraju se uèvrstiti, smatra premijer Milo Ðukanoviæ, navodeæi da su se problemi u tom regionu dešavali kada god je Evropa dopustila da on padne na margine njene pažnje. On je, komentarišuæi dešavanja u Kumanovu, ocijenio da je 20 godina od Dejtona, veæ prošao uzlazni period i period slaganja tla „i sada smo lagano ušli u negativne trendove“, navodeæi da æe se oni dalje razvijati u mjeri u kojoj se dozvoli da ta poražena misao iz devedesetih postane opet politièki aktuelna. „ Varamo se, ako mislimo da je vrijeme velikodržavnih projekata zauvijek sahranjeno“ , rekao je Ðukanoviæ gostujuæi u emisiji Atlas Televizije "U raljama života”. On je rekao da dešavanja iz Makedonije i BIH, pa i pitanje Sutorine, podsjeæaju da živimo u hronièno nestabilnom regionu. Ðukanoviæ je ocijenio da je više nego dovoljno dokaza u istoriji da su mehanizmi stabilnosti Balkana nepouzdani i da se moraju uèvrstiti, „i zato je integracija drugo ime za stabilnost zapadnog Balkana“. On je kazao da su problemi na Balkanu tangirali i Evropu, jer je nakon što nastane problem ona ulagala ogroman novac i rizikovala živote svojih graðana u vojnim i civilnim misijama.“ Ali nije Evropa malo odgovorna na ono što se dogaða na Balkanu. Naravno mi smo najodgovorniji“. „Ali je uvijek lokomotiva odgovorna za cijelu kompoziciju. EU je lokomotiva evropske bezbjednosti i razvoja. Kad god je dozvolila da Balkan padne na marginu njene pažnje i upadne u svoj politièki i ukupni autizam i živi po pravilima koja nemaju dosluha sa evropskim, tada su se dogaðali problemi i morali smo ih rešavati“, kazao je Ðukanoviæ. Upitan da li i Brisel i Vašington snose dio odgovornosti za situaciju u Makedoniji, on je rekao da misli da se niko ne može izuzeti odgovornosti, ali da je i diskutabilno da li je Makedonija povlaèila najbolje poteze u svojoj državnoj politici.“Ali daleko od toga da se odgovornost za ovaj problem može nasloviti samo jednoj adresi“. Komentarišuæi aferu Depeša, on je kazao da je u toku postupak utvrðivanja kako su informacije došle do onih kojima nisu bile namijenjene, podsjeæajuæi da u tim dokumetima nema nièega što je pod posebnim stepenom tajnosti. “Meni se èini da je curenje prije svega trebalo da posluži u svrhu anti NATO kampanje i medijsko spinovanje tog problema ima za cilj da prikaže Crnu Goru kao državu koja nije dostigla odreðene standarde da bi mogla postati èlanica. Nema nikakve sumnje-ovo je problem. Šta god da je sadržaj tih informacija ovo upuæuje na to da odreðene državne strukture nijesu kvalitetno odradile posao”, rekao je premijer. On smatra da je to ozbiljna opomena svim državnim strukturama i da se mora utvrditi odgovornost. “Ako su mogla ova dokumenta da izaðu, izaæi æe možda sjutra neka druga koja su neuporedivo vrednija i poverljivija i zato mislim da je ovo ozbiljna opomena svim državnim strukturama i da ozbiljna države se prema tome mora ponijeti utvrðujuæi odgovornost”, naveo je Ðukanoviæ. On je kazao da nije dobro što nije rasvijetljena afera Listing, navodeæi da èim postoji takav sluèaj, postoje odliène predispozicije da se stvari poènu ponavljati. Upitan da prokomentariše da li je taèno da je Crna Gora završila reforme po pitanju ulaska u NATO ili je sluèaj „Depeša“ pokazatelj da još nisu zaokružene stvari, Ðukanoviæ je kazao da u oblasti bezbjednosti i odbrane nema nikakvih problema, ali da je akcenat na vladavini prava i podršci javnosti za èlanstvo. Kako je naveo, njegovo oèekivanje o poveæanju podrške javnosti oslonjeno je na znaèajnu veæinsku podršku parlametarnih partija, kako bi se obnovila podrška do nivoa koji je postojao uoèi Kardifa. Ðukanoviæ je ponovio da nema nikakve sumnje da je interes i Crne Gore i zapadnog Balkana ne samo èlanstvo u EU, veæ i NATO. „Ne èlanstvo u vojnom savezu da bi smo potirali dio svoje prošlosti, ne èlanstvo da bismo se konfrotirali sa bilo kim, poèev od Rusije, nego èlanstvo zbog pripadnosti sistemu vrijednostima koje dijelimo, koji poèiva na vladavini prava, na ljudskim prava i slobodama“ poruèio je Ðukanoviæ. On je kao spekulacije odbacio komenatre da æe od ulaska u NATO imati koristi samo on i njemu bliski ljudi, i podsjetio da u Alijansu ulaze društvo i država u cjelini. Ðukanoviæ je kazao da je prièa o neutralnsoti izgubila smisao kada je srušen berlinski zid, i da više nema neutralnih.„Ima država koje nisu èlanice NATO-a ali jesu EU i baštine najveæi dio vrijednosti NATO-a". Komentarišuæi argument „ako može Srbija biti neutralna može i Crna Gora“, on je rekao da smatra da ne može ni Srbija. „Ubijeðen sam da æe razvoj dogaðaja u ovom regionu i Srbiju uvesti u NATO. Ako ne sada možda za 20 godina, ali ne vidim nikakvu perspektivu Srbije van NATO konteksta imajuæi u vidu region u kom živimo“, pojasnio je Ðukanoviæ. Upitan koliko æe Crnu Goru koštati èlanstvo, on je naveo da je to stvar pregovora koji slijede nakon upuæivanja poziva, ali da æe to sigurno biti manje nego što bi koštao razvoj sistema totalne odbrane. Ðukanoviæ je ukazao da Sloveniju godišnje èlanstvo košta oko 2,3 miliona EUR, i da se èlanarina odreðuje u odnosu na GDP i velièinu države. Komentarišuæi proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, i upitan šta su evropljani detektovali kao kritiène taèke i ono što nije ispunjeno, on je rekao da je nakon skoro devet godina od nezavisnosti zadovoljan uèinjenim, i da vjeruje da je teško bilo oèekivati da se moglo više na tom planu. On je kazao je detektovan problem-viševjekovna ekonomska zaostalost Crne Gore i regiona, kao i da je naèin da se to prevazilazi reformama.„Ali to nije cilj sam po sebi. Kvalitet je mnogo veæi inreres u odnosu na brzinu“. On je podsjetio da slijedi najzahtjevnija faza-implementacije usvojenog, navodeæi da prioritet ostaje vladavina prava. Komentarišuæi odnose sa koalicionim partnerom Socijaldemokratskom partijom, Ðukanoviæ je rekao da je saglasan sa ocjenama o problematiènoj funkcionalnosti koalicije. “Mi smo ovakvim funkcionisanjem tokom posljednje dvije godine proizveli nedovoljnu efikasnost i nefunkcionalnost politièkog sistema u cjelini. Ranije sam rekao da se približavamo modelu parlamentarne diktakture, i plašim da je vrijeme dalo pravo toj ocjeni”, kazao je on. Ðukanoviæ je podsjetio da je u Crnoj Gori Ustavom projektovana ravnoteža svih grana vlasti, navodeæi da, na žalost, takve prakse nema u posljednje dvije godine. “Posljednje dvije godine se pokušava uspostaviti dominacija parlamenta i na taj se naèin eliminiše jedno od fundamentalnih naèela politike u svim demokratskim zajednicama, a to je da je parlamentarna veæina politièka osnova funcionisanja Vlade”, dodao je on. Ðukanoviæ je ocijenio da je u posljednje vrijeme Vladi sužen manevar i funkcioniše kao manjinska, jer se uvriježila praksa u parlamentu da se konstituišu ad hoc veæine. “Nije problem jedne odluke ili jedne plaže, nego kreiranja prakse koja urušava ono što smo upisali u Ustav i èemu æe trebati vrijeme od više godina da se otklone posljedice toga", kazao je premijer. On je poruèio da Demokratska partija socijalista nije tražila vanredne parlamentarne izbore, jer misli da treba iskoristiti i minimum šanse da se ostvari najbitniji državni interes, a to je èlanstvo u NATO. “Inaèe ne postoji nijedan drugi razlog da bi podnosili taj sadomazohizam i ako bi nakon razrešavanja pitanja NATO-a, a na sreæu uskoro dospijeva i redovan termin za održavanje izbora, nastavili sa tolerisnajem ovog, niko nam ne bi bio kriv“, rekao je on. Komentarišuæi to što predsjednik Crne Gore Filip Vujanoviæ nije prisustvovao vojnoj paradi u Moskvi, u èast 70 godina pobjede nad fašizmom, Ðukanoviæ je rekao da nema sumnje da je Vujanoviæ bio na mjestu na kom je trebao i morao. Upitan da li je on uticao na Vujanoviæevu odluku da ne ode u Moskvu, Ðukanoviæ je odgovorio da „Vujanoviæ nije èovjek kom se daju diktati“. „I naši odnosi nisu takvi da bih ja mogao u bilo èemu odluèivati u njegovo ime, niti bi mi moje vaspitanje i politièlka kultura to dozvolila. On je, oèigledno u ranoj fazi možda i godinu uoèi akademije dao naèelnu saglasnost, u meðuvremenu je došlo do odluke za obilježavanjem u Crnoj Gori“, kazao je Ðukanoviæ. On je naveo da ne treba kriti ni da su se desile neke stvari na geopolitièkoj sceni koje su opredijelile ne samo odnos predsjednika Crne Gore, nego svih predsjednika èlanica EU prema organizaciji tog dogaðaja u Moskvi. (kraj) zor/mib