Podgorica, (MINA) – Procedura izbora èlanova Tužilaèkog savjeta izvršena je na zakonit i transparentan naèin, ocijenio je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vuèkoviæ, navodeæi da niko od èlanova Konferencije nije imao primjedbi na postupak, tok glasanja i izbor èlanova iz reda državnih tužilaca. Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanoviæ, nije proglasio Tužilaèki savjet, ocjenjujuæi da nijesu ispunjeni zakonski uslovi jer je prekršena zabrana ponovnog uzastopnog izbora èlanova koje bira Konferencija tužilaca. Vuèkoviæ je u reagovanju dostavljenom agenciji MINA naveo mišljenja tužilaèke organizacije vezana za proceduru i izbor èlanova Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca. »Državnotužilaèka ogranizacija je u propisanom roku sprovela postupak za izbor èlanova Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca. U postupku izbora, na osnovu lista kandidata koji su dobili najviše inicijalnih predloga tužilaèke organizacije, Konferencija državnih tužilaca, kojoj je od 111 državnih tužilaca i zamjenika prisustvovalo 107 državnih tužilaca i zamjenika«, naveo je Vuèkoviæ. On je naveo da je su sa liste kandidata za èlanove Tužilaèkog savjeta iz Vrhovnog i dva viša državna tužilaštva na kojoj se nalazilo osam kandidata, tajnim glasanjem izabrana èetiri kandidata koji su imali najveæi broj glasova, »Izabrani su Petar Kapuci sa 75 glasova, Veselin Vuèkoviæ 66 glasova, Miljana Radoviæ 64 i Ljiljana Lakiæ sa 42 glasa, a rezultati glasanja su javno objavljeni na Konferenciji državnih tužilaca«, podsjetio je Vuèkoviæ. Kako je ocijenio, procedura izbora èlanova Tužilaèkog savjeta je izvršena na zakonit i transparentan naèin, »pogotovo, ako se ima u vidu da niko od prisutnih èlanova Konferencije nije imao primjedbi na postupak, tok glasanja i izbor èlanova Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca«. »Dakle, dominantno je pravno stanovište tužilaèke organizacije da niko od kandidata koji se našao na listama nije imao nikakve zakonske smetnje da bude na inicijalnim listama i da bude izabran za èlana Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca pa ni u pogledu uslova propisanih u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu«, rekao je Vuèkoviæ. Prema njegovim rijeèima, u Zakonu je predviðeno da èlanovi Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za èlana Tužilaèkog savjeta po isteku èetiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilaèkom savjetu. »To znaèi da se ova odredba odnosi na buduæe izbore èlanova Tužilaèkog savjeta iz reda državnih tužilaca koji budu izabrani u postupku opšteg izbora, a ne na zamjenike državnih tužilaca koji još uvijek nemaju funkciju državnog tužioca«, naveo je Vuèkoviæ. Takvom stavu, dodao je on, u prilog ide i odredba èlana iz Ustava koja zabranjuje povratno dejstvo zakona i drugih propisa, kod èinjenice da navedenim zakonom nije izrièito propisano da sadašnji èlanovi Tužilaèkog savjeta iz reda zamjenika državnih tužilaca, kojima još nije istekao mandat, ne mogu biti ponovo izabrani u novi Tužilaèki savjet. »Takoðe, tokom pripreme zakonskog teksta, u razmjeni stavova i mišljenja predstavnici Ministarstva pravde potvrdili su ovakav stav da se ovo zakonsko rješenje ne odnosi na prvi izbor Tužilaèkog savjeta po novom zakonu, veæ na buduæe izbore«, ukazao je Vuèkoviæ. Prema njegovim rijeèima, postavlja se pitanje da li to podrazumijeva i ovlašæenje da Vujanoviæ ne proglasi sastav Tužilaèkog savjeta koji je, kako je rekao, legalno i legitimno izabrala Konferencija državnih tužilaca. »S tim u vezi ukazujemo na nedavni izbor sudija Ustavnog suda. Ustavnim amandmanom propisano je da »isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika ili sudiju Ustavnog suda«, a da je Skupština Crne Gore, jednog sudiju Ustavnog suda na predlog Predsjednika Crne Gore, a jednog sudiju na predlog nadležnog odbora, izabrala za sudije Ustavnog suda, iako su u prethodnom mandatu bile sudije Ustavnog suda, pa èudi ovako razlièito tumaèenje u gotovo identiènom sluèaju«, rekao je Vuèkoviæ. On je pitao da li takav prilaz i odnos prema državnom tužilaštvu, u vezi sa nizom aktivnosti koje su prethodile takvoj odluci, ide u pravcu jaèanja njegovog ustavnog položaja i integriteta, što je proklamovano kao cilj ustavnih promjena i jaèanja vladavine prava. (kraj) anm