Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca ove godine obratilo ukupno 138 klijenata i žiranata, dok je procesuiran 21 prigovor, uglavom na kredite i kreditne kartice. Bankarski ombudsman, Halil Kalaè, kazao je da je broj posjeta bankarskom ombudsmanu u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na uporedni period bio 30 odsto veæi. "Ove godine je bilo više obraæanja u odnosu na prošlu zbog klijenata koji koriste stambene kredite, prvenstveno one indeksirane u švajcarskim francima", rekao je Kalaè agenciji Mina-business. On je kazao da se od ukupnog broja prigovora, 80 odsto odnosilo na klijente, a 20 odsto na žirante. Na banke se odnosilo 90 odsto, a na mikrofinansijske institucije (MFI) deset odsto prigovora. Kalaè je naveo da se 21 procesuirani zahtjev odnosio na banke, a dva na MFI. Klijenti banaka i MFI su podnijeli 17 procesuiranih prigovora, a žiranti èetiri. „Zakon o potrošaèkim kreditima, koji je poèeo da se primjenjuje poèetkom prošle godine, znaèajno je pobošljao informisanost graðana u poslovanju sa bankama i MFI. Graðani su informisaniji i više je prisutno saznanje o moguænosti zaštite finansijskih prava i kod bankarskog ombudsmana“, saopštio je Kalaè. On je dodao da se brojni interni postupci vode kod banaka i MFI, koje prigovore klijenata blagovremenije rješavaju u odnosu na prethodne godine. „U prva tri mjeseca ove godini nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena, nadam se i eliminisana. Brojni postupci za zaštitu finansijskih prava kod sudova su u toku zbog krivotvorenja žiranstva nastalog u periodu kreditne ekspanzije“, rekao je Kalaè. Kada je rijeè o prigovorima klijenata u prvom tromjeseèju ove godine, on je naveo da su ih podnosili graðani, preduzetnici i preduzeæa. Prigovori klijenata odnosili su se na kredite, bankarske kartice, raèune i depozite. „Kada su u pitanju krediti, može se zakljuèiti da se veæina prigovora na banke odnosi na period kreditne ekspanzije, odnosno 2007. i 2008. godinu. Kada su u pitanju bankarske kartice, prigovori se odnose na visinu kamatne stope i troškove korišæenja bankomata“, kazao je Kalaè. On je dodao da se kod tekuæih raèuna graðana najviše prigovora odnosi na visinu troškova održavanja i zatvaranja, kao i kod korišæenja dozvoljenog minusa. Kod depozita prigovori se, kako je naveo, odnose na pad kamatnih stopa. Prigovori se, prema rijeèima Kalaèa, najviše odnose na stambene, potrošaèke i overdraft kredite. „Kod stambenih kredita, najviše prigovora se odnosi na hipotekarne stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria banka (HAAB) plasirala bankarski poroizvod visokog rizika, a da o tome nije na adekvatan naèin i u dovoljnoj mjeri obavijestila potencijalne klijente, kao i da je u ugovorima rizik prebacila na klijente“, saopštio je Kalaè. Klijenti, kako je naveo, tvrde da nijesu bili informisani prvenstveno o moguæem valutnom riziku i da su dovedeni u zabludu. „Kao posljedica promjene kursa švajcarskog franka u odnosu na euro nastao je visok obraèun valutnih razlika, a po tom osnovu i kamata, što je dovelo da znaèajnog poveæanja duga. Korisnici ovih kredita, i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit“, rekao je Kalaè. On je podsjetio da je banka odbila prigovore klijenata i da nije prihvatila preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje tog problema. Ombudsman je predlagao da banka preraèuna kredite u eure na dan ugovaranja sa kamatnom stopom koja je važila za stambene kredite u eurima u tom periodu. Klijenti su podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu i sudski proces je u toku. „Kod potrošaèkih kredita, prigovori se odnose na visinu kamate i drugih troškova koji prate njihovo korišæenje. Kamatna stopa na ovu vrstu kredita kreæe se od 12,15 odsto do 17,42 odsto“, naveo je Kalaè. On je kazao da su klijenti prigovarili na to da su banke jednostrano raskidale ugovore i pokretale postupak naplate potraživanja preko javnih izvršitelja i aktiviranjem hipoteka. „Kada je rijeè o bankarskim karticama, prigovori su se odnosili na visoku kamatnu stopu, visoke troškove održavanja i zatvaranja kartice, troškove korišæenja bankomata i nepokrivanja iznosa zaloupotrebe kartice“, rekao je Kalaè. Prigovori na tekuæi raèun odnose se na troškove njihovog održavanja i zatvaranja tekuæih. Najveæi broj prigovora se, kako je dodao, odnosio na troškove korišæenja dozvoljenog minusa i druge prateæe troškove. Kalaè je podsjetio da se visina nominalne kamatne stope kod minusnih stanja na mjeseènom nivou kreæe i do dva odsto, što predstvlja veoma visoku kamatu na godišnjem nivou. Prigovori se odnose i na zahvatanje sredstava sa raèuna više od 50 odsto primanja. „Prigovori graðana na depozite odnosili su se na smanjenje kamatnih stopa“, rekao je Kalaè. On je saopštio da se najviše prigovora preduzetnika i preduzeæa odnosilo na sklopljene kreditne aranžmane iz perioda kreditne ekspanzije, èija je realizacija u toku. „Primjedbe se odnose na neprihvatanje reprograma kredita ili prihvatanje po nepovoljnijim uslovima. Prigovori su se odnosili na visoke kamatne stope na kredite iz tog perioda, koji su u otplati“, kazao je Kalaè. On je dodao da su se preduzetnici i preduzeæa žalili i na novoodobrene kredite po nepovoljnim uslovima, a prigovori su se odnosili i na blokadu raèuna. „Opšti utisak kod preduzeæa je da su kamatne stope visoke, a uslovi kredita nepovoljni za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta“, rekao je Kalaè. Žiranti su, kako je naveo, prigovarali bankama i MFI za kreditne aranžmane u kojima su bili jemci u periodu kreditne ekspanzije, od 2006. do 2009, èija je realizacija u toku. „Prigovarali su zašto vraæaju tuði kredit. Po tom osnovu blokirani su im tekuæi raèuni i dovedeni su tešku materijalnu situaciju“, saopštio je Kalaè. On je saopštio i da banke i MFI ne èine sve da te kredite naplate od klijenata, nego ih naplaæuju od žiranata. (kraj) nar/bvm