Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Nivo rizika finansijske stabilnosti u Crnoj Gori prošle godine bio je umjeren na srednjoj granici, dok se, prema ovogodišnjim procjenama, kreæe u istom intervalu i na malo nižem nivou, navodi se u Izvještaju o radu Savjeta za finansijsku stabilnost. Ekspertska procjena nivoa rizika finansijske stabilnosti u Crnoj Gori uraðena je na osnovu ispitivanja odreðenih indikatora, meðu kojima su pored javnog duga i kreditni, fiskalni, tržišni i rizk likvidnosti, kao i onaj niskog dohotka. Prema Izvještaju o radu Savjeta u prošloj godini, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, kreditni rizik je, kao posljedica ekspanzivnog rasta kreditnog portfolija banaka u 2006. i 2007. godini i uticaja globalne finansijske krize, bio dominantan na tržištu. U narednom periodu se, kao što je to bio sluèaj i u prošloj godini, oèekuje da posebna pažnja bude usmjerena upravo na upravljanje kreditnim rizicima, kroz redovne kontrole sistemski važnih banaka, zahtjeve za njihovu dokapitalizaciju, ali i izmještanje loše aktive kod banaka kod kojih njen rast ugrožava koeficijent solventnosti. U Izvještju se, izmeðu ostalog, navodi i da je ukupan nivo tržišnog i rizika likvidnosti prošle godine bio nizak. U veæini banaka je osjetljivost na devizni i rizik kamatne stope bila niska do umjerena, dok se u ovoj godini oèekuje blagi porast usljed najave Evropske centralne banke (ECB) o poveæanju kamata. »Ipak, ne oèekuje se da æe to znaèajnije uticati na nivo finansijske stabilnsoti u Crnoj Gori«, ocijenjeno je u Izvještaju. Analizom fiskalnog rizika utvrðeno je da se globalna kriza izuzetno negativno odrazila na javne prihode i rashode, dok bi ovogodišnji deficit trebalo da bude ostvaren u granicama definisanim Mastrihtskim kriterijumom. Državni dug Crne Gore na kraju prošle godine je, prema podacima Ministarstva finansija, iznosio je 1,27 milijardi EUR i bio je 11,4 odsto veæi nego 2009. godine, što je posljedica saniranja stanja nastalog pod uticajem krize, koje je finansirano i prvom emisijom Euroobveznica na meðunarodnom finansijskom tržištu. »Èinjenica je da je uèešæe crnogorskg javnog duga u bruto domaæem proizvod (BDP) niže nego u EU, kao i da je u borbi protiv krize bilo nužno kreiranje budžetskog deficita i time rasta javnog duga kako bi se ublažilo dejstvo recesije na standard stanovništva«, navodi se u Izvještaju. Zabrinjava, kako je ocijenjeno, tendencija brzog rasta javnog duga, tako da je za smanjenje nivoa uticaja tog rizika neophodno dalje fiskalno prilagoðavanje i obezbjeðenje uravnoteženog budžeta u narednoj godini. U Izvještaju se navodi i da je akumulativna sposobnost privrede i stanovništva još u fazi oporavka. »Broj preduzeæa sa gubitkom, akumulacija neizmirenih obaveza i broj nezaposlenih samo su neki od indikatora koji su prošle godine bili u porastu i odslikavali tendenciju slabije prihodonosne snage osnovnih sektora koji stvaraju vrijednost – preduzeæa i stanovništva«, objašnjeno je u Izvještaju. Potreba osnivanja Savjeta za finansijsku stabilnost, koji u Crnoj Gori postoji od 5. oktobra prošle godine, posljedica je globalne finansijske kriza, koja je otkrila važne nedostatke u finansijskoj kontroli. »Finansijska kriza ukazala je na potrebu osnivanja Savjeta i u Crnoj Gori, u cilju sprjeèavanja ili ublažavanja sistemskih rizika u finansijskom sistemu, oèuvanja stabilnosti i minimiziranja faktora koji bi mogli ugroziti finansijsku stabilnost«, objašnjeno je u Izvještaju. Savjet bi, kako je objašnjeno, trebalo da doprinese oèuvanju stabilnosti finansijskog sistema ranim otkivanjem nestabilnosti i ranjivosti, ali i stavljanjem potencijalnih izvora nestabilnosti pod kontrolu regulatora. Èlanstvo u tom tijelu, osnovanom Zakonom o Savjetu za finansijsku stabilnost, imaju guverner Centralne banke, ministar finansija, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja i predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. (kraj) nar/god