Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vijeæe Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) odluèilo je danas da pregovori o minimalnoj cijeni traju do 25. januara, a da razgovori o tome budu nastavljeni odmah nakon praznika. Ta radnièka organizacija je prošle sedmice zatražila od Vlade da pregovori budu završeni do danas, tvrdeæi da æe definisati mjere koje æe preduzeti, ali o tome Vijeæe danas nije donijelo nikakav zakljuèak. Predstavnici Vlade su najavili da æe na prvoj sjednici u narednoj godini usvojiti predlog mjera za rješavanje problema povezivanja radnog staža u kompanijama koje su u državnom vlasništvu u opštinama Nikšiæ, Bijelo Polje i Rožaje. Rasprava o analizi pregovora o minimalnoj cijeni rada protekla je u suprostavljenim stavovima predstavnika Sindikata i Vlade, a na momente je bilo i burnih reakcija. U Sindikatu tvrde da je od šest parametara na osnovu kojih se odreðuje cijena rada veæina »pozitivna« što znaèi da ona treba da bude uveæana. Pomoænik ministra zdravlja, rada i socijalnog staranja Željko Vukoviæ kazao je da Vlada ne oduglovaèi pregovore, kao i da poveæanje cijene rada ne znaèi i rast standarda. Vukoviæ je kazao da se cijena rada sigurno odnosi na 27 do 28 hiljada zaposlenih u javnom sektoru i da je ove godine za njihove zarade potrošeno 279,16 miliona EUR ili 12,2 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je za narednu planirano 366 miliona ili 14,5 odsto BDP-a. »Budžet za narednu godinu je mnogo ranije koncipiran i promjena cijene rada imala bi mnogo negativnih refleksija, jer su i mnoga socijalna davanja vezana za nju«, dodao je Vukoviæ. Iz Ministarstva finansija su podsjetili da su poveæane zarade zaposlenima u pojednim oblastima, kao i da su dostignuti limiti predviðeni za potrošnju u javnom sektoru. Predsjednik SSCG Danilo Popoviæ je kazao da razumije napore Vlade, ali i da u javnom sektoru ima prekobrojnih i da treba otpuštati radnike i zadržati istu novèanu masu. »Znamo kako su se zapošljavali u javnoj upravi. Kako se pravila koja politièka koalicija tako je svako svojega dovodio tamo i to je javna tajna i to svako živi zna«, rekao je Popoviæ. Pregovori o minimalnoj cijeni rada, u kojima uèestvuje i Unija poslodavaca, ne održavaju se veæ skoro mjesec, jer Vlada ne može da kompletira svoj tim za razgovore. Minimalna cijena rada, koja služi kao osnova za obraèun zarada u javnom sektoru, poveæana je ove godine sa 50 na 55 EUR, dok su naknade za topli obrok i regres ostale na 25 i 150 EUR. Sindikat je zatražio novo poveæanje cijene rada zbog septembarskog talasa poskupljenja osnovnih ali i ostalih životnih namirnica, koji još nije završen. Rasprava o analizi realizacije aktivnosti SSCG na isplati neisplaæenih zarada i otpremnina i povezivanju radnog staža bila je mnogo konkretnija, pa su predstavnici Vlade najavili da æe usvojiti predlog mjera kojima æe biti povezan staž u državnim kompanijama, za poèetak samo u tri opštine. Oèekuje se da to bude završeno do januara. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazoviæ saopštio je da se problemi ne mogu riješiti odjednom. On je kazao da Vlada može uticati na pojedine vlasnike kompanija koji nijesu ispunili socijalni program dogovoren prilikom kupovine. “Budite sigurni, insitiraæemo do kraja i raskinuti te ugovore”, poruèio je Lazoviæ na sjednici Vijeæa. On je kazao da æe to biti “alarm” i drugim državnim organima za pritisak kako bi se i na taj naèin odreðeni poslodavci obavezali da ispoštuju svoje obaveze. Prema rijeèima Lazoviæa, postoje i preduzeæa kod kojih Vlada ne može puno pomoæi, ali se dijalog meðu partnerima mora nastaviti. Iz Vlade su poruèili da je sporan zakonski osnov za isplatu pojednih zahtjeva za plate i otpremnine. Iz Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja je saopšteno da bivšim radnicima kompanije “Marko Radoviæ” do kraja godine neæe biti isplaæeno po 1,92 hiljada za otpremnine. Predstavnik tih radnika Risto Zeèeviæ je kazao da zaposleni stalno dežuraju u bivšem salonu kompanije i da æe tamo najvjerovatnije doèekati Novu godinu. Prema podacima SSCG, radni staž nije povezan za 8,7 hiljada crnogorskih radnika, a nekima èak od juna 2000. godine. Oko 3,1 hiljadu radnika traži otpremnine, a 7,4 hiljada zaostale zarade. (kraj) nus/anf