Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Proizvoðaèi sokova i alkoholnih piæa iz Crne Gore lakše osvajaju strana tržišta nego domaæe jer, kako kažu, moraju da plaæaju dažbine i do 40 puta više nego uvoznici. Crna Gora je, prema podacima Monstata, prošle godine na uvoz piæa potrošila više nego za elektriènu energiju, èak 35,3 miliona EUR. Iz najveæe crnogorske kompanije iz te branše, podgorièkih Plantaža, veæ je najavljen prekid prodaje rakije na crnogorskom tržištu zbog visokih akciza od 2,58 EUR za litar. Vlasnik nikšiækog Neksana Miodrag Davidoviæ kazao je Vijestima da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja stimuliše uvoz alkohola. "Na graniènim prelazima, u fri šopovima, plaæa se samo deset odsto akcize i poreza, a mi na neke naše proizvode plaæamo 457 odsto. Kako se može biti konkurentan u toj situaciji?", pitao je Davidoviæ. Istovremeno, dodaje on, sve velike svjetske kompanije od svoje države imaju izvozne stimulacije. "Sa druge strane, te iste države demokratske orijentacije imaju ogranièenja za naše proizvode", rekao je Davidoviæ, èija kompanija u inostranstvu proda 90 odsto svoje proizvodnje. Na pitanje da li su se obraæali Ministarstvu poljoprivrede zbog nefer tretmana, Davidoviæ je odgovorio odrièno. " Nikog ne molimo, neæemo propasti, snaæi æemo se, ako ne na ovom, onda na stranom tržištu. U Crnoj Gori izgleda imamo specijalan ukus, pa mislimo da nam iz inostranstva dolaze samo zlatnici", ocijenio je Davidoviæ. Prema njegovoj procjeni, desetak crnogorskih preduzeæa sigurno bi moglo za oko 200 miliona EUR smanjiti crnogorski deficit u trgovini sa inostranstvom, koji je prošle godine dostigao rekordnih 911 miliona i približio se polovini vrijednosti svih proizvedenih usluga i robe, odnosno bruto domaæeg proizvoda. "Naša liberalna ekonomija je napravila katastrofu. To znaèi da sa svake strane puca", smatra Davidoviæ dodajuæi da je za to, ali na evropski naèin - da crnogorski proizvoðaèi buduzaštiæeni koliko i evropski. Vlasnik fabrike sokova Pirella, Slavko Petrièeviæ, iznenaðen je podacima o vrijednosti uvoza piæa u Crnu Goru. "Mi zauzimamo dva odsto, a na meðunarodnim sajmovima dobijamo najveæa priznanja. Ne znam da kažem šta se to dešava na crnogorskom tržištu", kaže Petrièeviæ. "Kucali smo na vrata svim hotelijerima, dali im ponude". Ali, kako je dodao, dovoljno je da se ode od Privredne komore i Vlade i vidi šta se pije na njihovim sastancima. "Kad oni neæe domaæe proizvode, zašto bi to radili i trgovci?", pitao je Petrièeviæ. Osim, kako je dodao, što se u Crnoj Gori više vole proizvodi koji doðu sa strane, postoji i uvoznièki lobi, mnogo jaèi od proizvoðaèkog. Ukoliko se novcu odlivenom na raèun kupovine piæa doda onaj za meso, mlijeko, njihove preraðevine i ostale prehrambene proizvode, cifra dostiže 120 miliona EUR, podaci su Monstata. Mesna industrija u Crnoj Gori je prethodnih godina, tvrde u Vladi, dosta napredovala, ali je prošle godine ipak uvezeno skoro 33 miliona EUR mesa i mesnih proizvoda. Direktor mesne industrije "Goranoviæ" Ðorðije Goranoviæ, rekao je da se uvoz mesa u Crnoj Gori dominantno odnosi na pileæe i svinjsko meso, jer je veoma malo proizvoðaèa. "Ako je trend rasta proizvodnje finalnih proizvoda, logièan je i trend rasta sirovine neophodne za preradu. Statistièki podaci pokazuju da iz godine u godinu pada uvoz finalnih proizvoda što je dobro", naveo je Goranoviæ. On oèekuje da preduzetnici prepoznaju znaèaj razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje i živinarskih farmi, dodajuæi da to treba da bude na zdravim ekonomskim osnovama. Kompanija "Goranoviæ" izvozi u Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, a zanimaju ih i tržišta Srbije i Hrvatske. "U narednom periodu sigurno æemo od ukupne proizvodnje izvoziti minimum 50 odsto", oèekuje Goranoviæ. Podatak da je Crna Gora prošle godine uvezla u vrijednosti od 24 miliona EUR meda, mlijeka i jaja, za vlasnika mljekare Lazine, Milutina Ðuranoviæa je frapantan. "Robni deficit se stalno poveæava. Sa makronivoa treba obezbijediti podršku primarnoj i sekundarnoj proizvodnji mlijeka u mjeri u kojoj je to sluèaj u zemljama iz kojih se uvozi mlijeko", rekao je Ðuranoviæ. U Srbiji je, upozorava on, povoljniji položaj stoèara nego što je u Crnoj Gori kada je u pitanju nabavka opreme, nabavke priplodnih junica, traktora i slièno. On je istakao da kapital ide tamo gdje je profit i da je proizvodnja mlijeka za razliku od igre na berzi mukotrpan posao, jer korist dolazi tek nakon pete godine. "Na malom tržištu gdje su i proizvoðaèi mali treba im pružiti priliku da stanu na noge i naðu oslonac jer se teško mogu nositi sa ekonomskim divovima iz regiona", zakljuèio je Ðuranoviæ. (kraj) bvm