Podgorica, (MINA) - Planina Prokletije predstavlja jedinstven prostor u širem regionu èiji bogati biološki resursi i potencijali za razvoj turizma nijesu iskorišæeni, ocijenjeno je danas u nevladinoj organizaciji Grin houm. Ta organizacija poèela je realizaciju projekta "Održivi razvoj planine Prokletije" èiji je cilj da promoviše vrijednosti regiona, ojaèa regionalnu saradnju i ukaže meðunarodnim organizacijama na potencijale i neophodnost ulaganja u region. Direktor Grin houma Darko Pajoviæ kazao je da je misija projekta da napravi most, prije svega, izmeðu lokalnih uprava, nevladinih i meðunarodnih organizacija. Prema njegovim rijeèima, cilj je i aktuelizovati inicijativu za proglašenje Prokletija nacionalnim parkom u državnim institucijama za šta je glavna prepreka manjak sredstava. "Meðunarodne organizacije za zaštitu životne sredine raspolažu velikim budžetima i šansa su za nalaženje tih sredstava", rekao je Pajoviæ. On je kazao da je niz stranih organizacija zainteresovano za Prokletije, ukljuèujuæi Svjetsku uniju za oèuvanje prirode, Program za razvoj Ujedinjenih nacija i Svjetski fond za zaštitu životne sredine. Pajoviæ je istakao da su nacionalni parkovi znaèajan izvor prihoda, navodeæi primjer Hrvatske èiji nacionalni parkovi ostvaruju i do sedam miliona EUR godišnje samo od posjeta turista. To je èist profit bez ikakve devastacije, rekao je on, dodajuæi da se slijedeæi princip održivog turizma mogu ostvariti i veæi prihodi. Autor brojnih dokumenata o Prokletijama i održivom razvoju Marko Kneževiæ istakao je brojne prednosti crnogorskih Prokletija za razvoj ekoturizma i drugih vidova turizma. Kneževiæ je kazao da su Prokletije neprikosnoven prostor u Crnoj Gori kada je rijeè o skijaškim potencijalima. On je kazao da Prokletije imaju tri vrha iznad 2,5 hiljade metara nadmorske visine i raspolažu sa 42,6 hiljada metara potencijalnih skijaških staza, a osim na Lokvama nemaju nijednu skijašku stazu, žièaru ili ski lift. “Na Prokletijama se nalaze tri najviša vrha Crne Gore. Sa takvim potencijalima se ne može porediti ni Durmitor”, rekao je Kneževiæ. On je istakao i geo i bio raznolikost Prokletija, kao i hidrografsko bogatsvo tog regiona. "Prokletije imaju pet velikih rijeka, preko 20 glacijalnih jezera,od kojih je najveæe Plavsko, kao i veliki broj kraških izvora. To je ogroman potencijal koji se može valorizovati ne samo u turizmu, nego i putem eksportne eksploatacije, odnosno flaširanja”, kazao je Kneževiæ. On smatra da su periferni položaj Prokletija u odnosu na važne zone kao izvore turistièke tražnje, kao i nefunkcionalan položaj Plava i Gusija koji su završene taèke automobilskog puta, glavni razlozi što su ti resursi još neiskorišæeni. Savjetnik za zaštitu životne sredine Opštine Plav Rifat Muliæ kazao je da se od pokretanja inicijative proglašenja Prokletija nacionalnim parkom vremenom pojavila i ideja da se stvori meðunacionalni park, buduæi da se Prokletije protežu i u Albaniji i Srbiji. Prema njegovim rijeèima, studija o opravdanosti proglašenja Prokletija nacionalnim parkom uraðena je samo u Srbiji. Prostorni plan Crne Gore na podruèju Prokletija predviða "buduæi nacionalni park", ali odluke o tome nema jer nema studije, objašnio je Muliæ. "Izuzetan doprinos ovog projekta bio bi da se naðe neko ko æe platiti izradu te studije", rekao je on na konferenciji za novinare. Plavska opština u meðuvremenu je donijela odluku o proglašenju regionalnih parkova tri jezera - Plavskog, Hridskog i Visitorkog, kao i još nekoliko podruèja, kako bi ih zaštitila. Projekat Grin houma, kojim se predviðaju i okrugli stolovi i seminari, trajaæe do kraja godine. (kraj) mib/mrd