Kotor, (MINA) – Ekosistem Bokokotorskog zaliva je prošao prvi stadijum degradiranja, što znaèi da mu je promijenjen biološki sistem, saopšteno na crnogorskoj sesiji rusko-amerièke konferencije “Rusalka”, koja se održava u prèanjskom hotelu “Splendido”. Na skupu je navedeno da se globalne klimatske promjene neizostavno odražavaju i na Bokoktorski zaliv. Prema rijeèima voðe projekta ruske kompanije Alijans grupa Sergeja Pitovranova, Kotorski zaliv se sada nalazi izmeðu drugog i treæeg stepena degradiranja. “To znaèi da je došlo do promjene biološkog sistema i nestajanja nekih vrsta”, kazao je Pitovranov. On je rekao da su osnovni izvor konstatnog prljanja otpadne vode koje direktno ili indirektno, bez preèišæavanja, dolaze u zaliv, kao i da je pojava brzog rasta stanovništva u priobalnim naseljima i neadekvatnog razvoja kanalizacije karakteristièna za mnoge zemlje Jadrana. “Kotorska opština u zadnje vrijeme poklanja veliku pažnju ovim pitanjima i investira velika sredstva. Meðutim još nije sagraðen sistem za preèišæenje voda koji košta 17 miliona EUR, a potpuni kanalizacioni sistem za Boku je veoma skup, pa se može pretpostaviti da neæe biti realizovan u bliskoj buduænosti”, naveo je Pitovranov. Predstavnik UNDP u Crnoj Gori Aleksandar Avanesov je istakao da promjena klime može znatno uticati na razlièite sektore ekonomskog razvoja, a nauènici koji su angažovani u projektu Rusalka najbolje razumiju o èemu se radi, pa stoga mogu dati i korisne savjete. On je kazao da je treæina programa UN-a vrijednog 15 miliona USD posveæena zaštiti okoline i promjeni klime i da se veoma èesto na taj problem gleda kao na problem razvoja. Predsjednica Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore Daliborka Pejoviæ je kazala da je sada u zemlji najvažnije rješavanje urgentnih problema crnih ekoloških taèaka u Pljevljima, Nikšiæu, Podgorici i na Crnogorskom primorju. “Dva velika problema vezana za crnogorsku obalu su brodogradilište Bijela i bivši Arsenal u Tivtu, gdje je sada Porto-motenegro”, kazala je Pejoviæ. Ona je za poèetak naredne godine najavila projekat intelektualnog monitoringa životne sredine, kako bi se u skladu sa potencijalnim projektima, dobile projekcije moguæeg zagaðenja. Gradonaèelnica Kotora Marija Æatoviæ je kazala da ovaj grad kao podruèje upisano na Listu svjetske prirodne i kultrne baštine, u svom razvojnom programu daje poseban znaèaj zaštiti životne sredine i održivom razvoju. Ona je istakla da je primarna obaveza oèuvanje i zaštita svjetski priznatih i verifikovanih vrijednosti, naznaèivši da najveèi izazov i problem zemalja u tranziciji predstavlja sukob izmeðu razvojnih potreba i oèuvanja životne sredine i prirodnih bogatstava. (kraj) pen/djs