Podgorica, (MINA) – Promjena ustavne norme koja određuje poziciju i status jezika autohtonih naroda u Crnoj Gori mora biti plod postizanja širokog konsenzusa u svim segmentima društva, smatraju u Bošnjaćkom vijeću. Oni su poručili da bošnjački narod sebe smatra potpuno ravnopravnim u društvenom i državotvornom biću Crne Gore i da za Bošnjačko vijeće nije prihvatljivo favoriziranje i izdvajanje bilo kog jezika kao povlašćenog u odnosu na jezike drugih autohtonih naroda. "Promjena ustavne norme koja određuje poziciju i status jezika autohtonih naroda u Crnoj Gori, ne samo zbog njene ustavne zaštite, morala bi biti plod ozbiljnog sagledavanja socio-lingvistickih i političkih argumenata, u dužem vremenskom periodu, i postizanja širokog konsenzusa u svim segmentima drustva”, naveli su iz Bošnjačkog vijeća. Prema njihovim riječima, postojeća ustavna rješenja nijesu savršena i o njihovoj primjeni ili manjkavosti može i treba diskutovati. Kako su naglasili, treba analizirati nekvalitetnu zakonsku razradu i nedosljednu primjenu tih rješenja u obrazovnom sistemu, javnim službana i javnim medijskim servisima. U Bošnjačkom vijeću smataju da bi predmet razgovora u ovom vremenu trebalo da bude puna i dosljedna implementacija ustavnih rješenja, a ne redefinisanje ustavnih odredbi oko kojih nema saglasnosti. I što bi, kako su upozorili, moglo produbiti podjele u društvu. “Rezultati popisa su statistička kategorija, a utemeljenost određenih nacionalnih, kulturnih i jezičkih identiteta su istorijska konstanta i to ne može zavisiti od efemernih statističkih pokazatelja”, naveli su iz Bošnjačkog vijeća. Oni su istakli da se, ukoliko bi došlo do bilo kakvih razgovora o novim ustavnim aranžmanima, mora imati u vidu da su jednako autohtoni i utemeljeni svi narodi u istorijskoj i društvenoj realnosti Crne Gore. “A njihovi jezici predstavljaju dio jezičkog miljea i ukupnog kulturnog nasljeđa”, kazali su iz Bošnjačkog vijeća. U tom smislu, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori ukazuje na neophodnost širokog društvenog dijaloga i saglasja o svim otvorenim pitanjima, ali i potrebu uvažavanja utemeljenosti bošnjačkog naroda i bosanskog jezika na prostoru Crne Gore. "Za nas nije prihvatljivo favoriziranje i izdvajanje bilo kog jezika kao povlaštenog u odnosu na jezike drugih autohtonih naroda", poručili su iz Bošnjačkog vijeća. Kako su naglasili, ukoliko bi se išlo u smjeru izmjena postojećih ustavnih rješenja, "poručujemo da bošnjački narod smatra sebe u potpunosti ravnopravnim u društvenom i državotvornom biću Crne Gore". (kraj) sel/žug