Podgorica, (MINA) - Trideset godina kasnije odgovor na pitanje da li smo „ekološki“ bez dileme je - ne, ocijenjeno iz Centra za proučavanje ptica (CZIP), dodajući da su promotivne i populističke akcije za prirodu postale jedini sinonim za ekološku državu. Prema riječima programske direktorice CZIP Ksenije Medenice, ostvarenje vizije ekološke države Crne Gore je veliki cilj, koji zahtijeva napore srazmjerne uzvišenosti same ideje da svoju budućnost podredimo prirodi, očuvanju našeg prostora i resursa. “Od trenutka kada se Crna Gora 1991. deklarisala kao jedina država na svijetu koja je po svom uvjerenju ekološka, svima je bilo jasno da je put kojim smo krenuli izuzetno kompleksan, pun nepoznanica i dug toliko da će nas njime voditi više generacija”, rekla je Medenica. Ona smatra da trideset godina kasnije odgovor na pitanje da li smo „ekološki“ bez dileme je - ne. Prema riječima Medenice „čovjek i priroda u njemu i oko njega, cjelovito su jedno u svom smislu i značenju“, izgleda kao da je ostalo zapisano samo na papiru, a, kako dodaje, negdje usput, pažnju nam je uzela želja i potreba za brzom ekonomskom dobiti. “Trideset godina intenzivne devastacije prostora, gomilanja otpada širom naše države, neadekvatno upravljanje zaštićenim područjima i još mnogo toga, odveli su nas još dalje od privrežnosti opredeljenju ekološke države”, kazala je ona. Medenica navodi da umjesto da je ta ustavno utemeljena ideja bila osnova za sprovođenje politika koje bi učinile da Crna Gora zaista bude čuvar čistote prirode i da bazira svoj razvoj na principima održivog razvoja, iskorišćena samo za dobru reklamu. Medenica je kazala da su promotivne i populističke akcije za prirodu postale jedini sinonim za ekološku državu. “U prilog tome govore činjenice da Crna Gora još uvijek nema nezavisno ministarstvo ekologije, a ovaj značajan jubilej dočekuje bez prostornog plana, bez strateških planova u oblasti zaštite prirode, dok njeni građani koji bacaju otpad kroz prozor, podmeću šumske požare i ubijaju zaštićene vrste, ostaju nekažnjeni”, kazala je Medenica. Ona je rekla da je na listi ekoloških zemalja svijeta koja se formira na osnovu izračunatog indeksa ekoloških performansi (EPI), Crna Gora zauzima 74. mjesto, a ispred su Hrvatska, Slovenija, Srbija i Albanija. “Uprkos svemu tome, Crna Gora se još uvijek smatra „vrućom tačkom“ biodiverziteta, tj. jednim od najznačajnijih centara biološke raznovrsnosti, i to ne samo u Evropi nego i u čitavom Palearktiku”, kazala je Medenica dodajući da priroda Crne Gore još uvijek oduzima dah svima koji je posjete. “Još uvijek nam svijet zavidi na ljepoti i bogatstvu koje imamo. Međutim, zasluge za to nemaju tvorci ideje „ekološke države“ niti oni koji su proteklih 30 godina vodili politike životne sredine”, ocijenila je ona. Prema njenim riječima, na tom jubileju, Crna Gora može da zahvali svom geografskom položaju. “Koji nam je dao takvu distribuciju i raznovrsnost staništa, topografskim varijacijama, geološkoj istoriji i klimatskim uslovima koji vladaju na području naše male države”, rekla je Medenica. Ona dodaje da “možemo da zahvalimo međunarodnoj zajednici koja je nebrojano puta branila naša prirodna bogatvstva bolje nego mi sami”. “šta bi se desilo sa Skadarskim jezerom, ulcinjskom solanom, Durmitorom, da nije bilo potpisanih ugovora i obaveza prema međunarodnim konvencijama i Evropskoj Uniji?”, upitala je Medenica. Ona smatra da Crna Gora treba da zahvali i svojim građanima koji su dane provodili na ulici braneći rijeke, šume i more. “Zahvalimo se pojedincima koju su gorepomenutu rečenicu o čovjeku i prirodi, istinski razumjeli”, dodala je Medenica. Prema njenim riječima, gdje ima volje, ima i načina, dodajući da je to izreka koja se sve češće koristi “da opišemo kreativne metode devastastatora”. “Pa tako, u šumi iza Visitorskog jezera, uskom stazom, prošao je čovjek sa starim šporetom na leđima, i uz mnogo truda i uloženog napora našao idealno mjesto u gustoj četinarskoj šumi da ga odloži”, rekla je Medenica. Ona ocjenjuje da je vrijeme je da energiju tog čovjeka i njemu sličnih, Crna Gora okrene u korist prirode i da jednom za sva vremena nauči da “smo dužni sebi i budućim generacijama da se s poštovanjem odnosimo prema njoj”. Medenica poručuju da je volja tu i da joj samo treba pokazati način. “Vratimo 30 godina unazad, pročitajmo pažljivo Deklaraciju koju smo bez greške sastavili, i krenimo ispočetka”, zaključila je Medenica. (kraj) tam