Podgorica, (MINA) – Savjet za zaštitu od diskriminacije optereæenje je za Vladu i premijera Mila Ðukanoviæa i odgovornost za netransparentnost rada tog tijela leži upravo u samoj Vladi, poruèeno je iz Centra za graðansko obrazovanje (CGO) i Centra za antidiskriminaciju EKVISTA. Èlanovi Savjeta, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljareviæ i generalni direktor Ekviste, Milan Šaranoviæ, saopštili su da ih raduje što je konaèno u crnogorskim medijima otvorena prièa o radu Savjeta. Oni su naveli da, kao èlanovi Savjeta, koriste i ovu priliku da doprinesu ustanovljavanju jasnih procedura rada tog tijela, njegove transparentnosti, neselektivnosti u razmatranju tema i inicijativa, kao i dosljednoj osudi svih brojnih oblika diskriminacije koju naši graðani i graðanke trpe. “Nažalost, nama je taj prostor, posebno u posljednjih pola godina u samom Savjetu sužen i najèešæe ostajemo usamljeni u tim naporima, ali postajemo i mete žestokih napada koji su orkestrirani upravo nakon tih sjednica i za koje vjerujemo da inspiraciju imaju u našim principijelnim zalaganjima na sjednicama Savjeta”, kaže se u saopštenju Uljareviæ i Šaranoviæa. Prema njihovim rijeèima, postaje sve jasnije da Savjet predstavlja optereæenje za Vladu Ðukanoviæa i njega lièno. “A dominantno zbog èinjenice da mi odbijamo da na tim sjednicama klimamo glavom na izvještaje i informacije koje nam se podnose, ili da dižemo ruku za unaprijed pripremljene zakljuèke koji su takvi da se svako ko ih proèita može zapitati: što æe Crnoj Gori Savjet za zaštitu od diskriminacije kad diskriminacije po tim izvještajima i informacijama i nema”, naveli su Uljareviæ i Šaranoviæ. Oni su ocijenili da nedavno održani okrugli sto “Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2013” ilustrativno govori koliko su èlanovi Savjeta iz Vlade “privrženi” njegovoj afirmaciji. Kako su pojasnili, taj dogaðaj je bio dio Programa rada Savjeta za 2013, ali tada nije održan, pa ga je trebalo “odraditi” u januaru kako bi se našao kao “štrikirana” obaveza u godišnjem izvještaju o radu za 2013. Oni su dodali da o njegovom datumu, programu, uèesnicima, mjestu nijesu odluèivali èlanovi Savjeta na redovnoj sjednici, a na okruglom stolu se nije pojavio Ðukanoviæ, koji je predsjednik Savjeta, kao ni èlanovi, ministri Duško Markoviæ, Slavoljub Stijepoviæ, Predrag Boškoviæ, Miodrag Radunoviæ, izuzev Suada Numanoviæa koji je, kako su rekli, bio prisutan samo da otvori skup i sasluša izlaganja dva ambasadora koja su govorila na otvaranju. “Nakon toga je imao važnija posla. Kao i premijer. Kao i ostali ministri. Ostao je državni namještenik Jovan Kojièiæ, koji je u svojstu savjetnika premijera i sekretara Savjeta bio najviši nivo vladine reprezentacije”, kaže se u saopštenju. Uljareviæ i Šaranoviæ navode da je, kada je rijeè o transparentnosti rada Savjeta, ovo prvi dogaðaj od osnivanja Savjeta (proljeæe 2012.) na kojem su javnosti trebali biti predstavljeni njegovi uèinci. Kako su rekli, oèito iza tih uèinaka èlanovi Vlade nijesu mogli ili smjeli lièno stati niti su željeli da direktno razgovaraju sa mnogima koji su imali možda za njih neprijatna pitanja. “S obzirom da smo upravo nas dvoje predložili svojevremeno održavanje ovakvog skupa sa namjerom da to bude vid predstavljanja Savjeta javnosti makar jednom godišnje u punom kapacitetu, to nam daje i za pravo da kažemo javno da cilj njegovog održavanja nije ispunjen”, naveli su Uljareviæ i Šaranoviæ. Kako su rekli, skup su zbog izostanka praktièno svih èlanova Vlade, izuzev Kojièiæa “i njegove neodgovorne moderacije zbog kojeg se sve odužilo do mjere da su mnogi gubili strpljenje i interesovanje”, uz uskraæivanje prava predstavnicima NVO da se otvori diskusija, pretvorio u svoju suprotnost. “Predstavnici NVO su izašli iz protesta prema svojevrsnoj diskriminaciji koja se odvijala na samom skupu, a koja je i nastavak sve izraženije klime u Vladi da se podstièe diskreditacija i urušavanje ugleda dijela NVO sektora koji se percipira kao nepodoban”, kaže se u saopštenju. Prema rijeèima Uljareviæ i Šaranoviæ, napuštanje skupa bio je legitiman èin koji je ispunio svrhu – javnost sada zna da u Savjetu nije sve onako ružièasto kako su neki namještenici i èlanovi Savjeta pokušali da predstave na tom promotivnom skupu umjesto da su otvorili prostor za sadržajnu diskusiju. “Da za netransparentnost rada Savjeta odgovornost leži upravo u samoj Vladi, ukazuje i èinjenica da je informacije o istom teško naæi na sajtu Vlade, izuzev šturih saopštenja nakon sjednica. Jedino mjesto gdje se nalaze usvojeni zapisnici (do danas) sa ranije održanih sjednica Savjeta je sajt CGO-a”, navodi se u saopštenju. Ti zapisnici su, kako se dodaje, vrijedno svjedoèanstvo o tome kakve je ko stavove zastupao, kao i koje su veæine odbijale sve naše inicijative ili prijedloge o gostima koji bi mogli doprinijeti kvalitetu rasprave. Uljareviæ i Šaranoviæ su poruèili da statistika tema kojima se Savjet bavio jasno ukazuje na favorizovanje jednog oblika diskriminacije – prema LGBT osobama. “Iako smo mi jedni od prepoznatljivih inicijatora da se prava LGBT osoba aktuelizuju u Crnoj Gori, nikada neæemo pristati da se radom na unaprijeðenju tih prava zataškaju problemi u zaštiti ljudskih prava i sloboda brojnih ranjivih grupa, poput lica sa invaliditetom, žena, Roma, mladih, žrtava politièke diskriminacije, bivših ovisnika od narkotika”, dodaju oni. Oèigledno je, kako smatraju, da bi otvaranje nekih od tih tema ili obrada pojedinaènih sluèajeva direktno ukazivala na odgovornost èlanova Vlade, pa možda i nekih èlanova Savjeta. “Prohodnost inicijativa od strane NVO sektora je gotovo zanemarljiva a posebno od sjednice iz juna 2013. godine, koja je na naše insistiranje bila posveæena politièkoj diskriminaciji. Sve ono što su èlanovi Savjeta tada odbacivali od naše argumentacije, sreæom uvažila je Evropska komisija, pa je afera “Snimak” i dalje pitanje o kojem æe se prièati”, kazali su Uljareviæ i Šaranoviæ. Kako su saopštili, Savjet nije imao sluha da razmatra brojna druga pitanja, poput slobode izražavanja i diskriminacije kritièki orijentisanih medija koji trpe kontinuiran pritisak i eskalaciju nasilja protiv njih, na koje je možda upravo Savjet mogao preventivno djelovati. “Dodatno, ovih dana saznajemo od kolega za neke od inicijativa koje su bile uredno zavedene kod sekretara Savjeta a koje èlanovi Savjeta nikad nijesu dobili, èime je i prema njima poèinjena diskriminacija”, navodi se u saopštenju. Uljareviæ i Šranoviæ su kazali da Savjet nikada nije odluèio da se ne odreðuje o pojedinaènim sluèajevima, iako se to u javnosti želi tako predstaviti. “Tim prije, što su Savjetu podnošeni sluèajevi na osnovu kojih zakljuèci Savjeta treba da budu dalje smjernice za postupanje mnogih državnih organa”. “Ali, onda kada su se ti sluèajevi odnosno žalbe poèeli odnositi na najviše vladine zvaniènike primijenjen je pristup grubog preglasavanja radi ignorisanja ovih legitimnih inicijativa. Žao nam je što se toj glasaèkoj veæini pridružio i jedan broj predstavnika civilnog društva”, naveli su oni. Uljareviæ i Šaranoviæ su saopštili da ostaju otvoreni za dalja pojašnjenja o dosadašnjim uèincima rada Savjeta na bazi argumenata. “I nadamo se da æe ova javna rasprava pomoæi da se Savjet poène baviti svojim poslom uz puno uvažavanje svih razlièitih mišljenja ili da se konstatuje da prestaje potreba za njegovim postojanjem”. “U tom dijelu, mi æemo ponovo inicirati da se organizuje okrugli sto na kojem bi se pojavili svi èlanovi Savjeta i u jednoj otvorenoj diskusiji razgovarali o primjeni zakonskog okvira o sprijeèavanju diskriminacije u Crnoj Gori, uèinkovitosti postojeæih mehanizama, realnim izazovima sa kojima se Crna Gora u borbi protiv diskriminacije susreæe i doprinosu Savjeta toj borbi”, navedeno je u saopštenju. (kraj) boj/teo