Prostorno planiranje dovedeno do apsurda
- Prostorno planiranje dovedeno do apsurda
- Post By ljubicam
- 12:44, 8 decembar, 2011

Podgorica, (MINA) – Prostorno planiranje u Crnoj Gori dovedeno je do apsurda, jer se prvo rade i usvajaju planovi nižeg, pa onda višeg reda, ocijenjeno je na okruglom stolu koji su organizovale nevladine organizacije (NVO) Ekspedicio /Expeditio/ i Grin houm /Green Home/.
Predstavnici tih NVO predstavili su danas nacrt priruènika Programski zadaci koji vode ka održivom prostornom razvoju, èiji je cilj davanje smjernica prije svega lokalnim samoupravama kako bolje i efikasnije integrisati pitanja oèuvanja životne sredine u prostorno-planska dokumenta.
Priruènik je pripremljen u okviru projekta Ekoplan-Monitoring primjene principa održivog prostornog razvoja i zaštite životne sredine u prostorno-planskim dokumentima u Crnoj Gori, koji Grin houm i Ekspedicio realizuju od januara, uz podršku Instituta za otvoreno društvo.
Predstavnik NVO Ekspedicio Biljana Gligoriæ naglasila je da je taj dokument u formi nacrta, što znaèi da je otvoren za primjedbe i sugestije, kako bi kao cjelovit dokument pomogao opštinama da kvalitetno kreiraju svoje programske zadatke.
Prema njenim rijeèima, neophodno je razumjeti sve korake u prostornom planiranju, koji su u Crnoj Gori dovedeni skoro do apsurda.
„Planiramo planove nižeg, pa višeg reda, pa planiramo strategiju – bukvalno tim redom, što je katastrofa za prostor i bojim se da smo ovaj ciklus planiranja potpuno izgubili“, pojasnila je Gligoriæ.
Ona je ocijenila da u Crnoj Gori više nije kljuèni problem bespravna gradnja, nego je najveæa opasnost za prostor upravo prostorno-planska dokumentacija koja ne zadovoljava ni minimalne standarde.
Gligoriæ je navela da su se prilikom izrade priruènika rukovodili i preporukama sa nivoa Evropske unije (EU), odnosno dokumentom Evropska perspektiva održivog razvoja.
Ona smatra da se u Crnoj Gori ne shvata ozbiljno koliko je važno pratiti tako dinamiènu oblast kao što je prostorno planiranje.
Gligoriæ je podsjetila da održivi razvoj podrazumijeva korišæenje resursa u onoj mjeri koliko je potrebno jednoj generaciji, a ne koliko ona može da ih iskoristi.
„Tu je naš kljuèni problem. Ako uporedimo rezultate propisa i planskih dokumenata koji su usvojeni, vidjeæe se katastrofalni rezultati jer smo veæ dramatièno preplanirali prostor“, smatra ona.
Predstavnik Grin houma Jelena Marojeviæ-Galiæ kazala je da nacrt priruènika sadrži preporuke koje se, izmeðu ostalog, odnose na promociju racionalnog upravljanja urbanim ekosistemima, pažljivo korišæenje prirodnih resursa, obezbjeðivanje održive poljoprivrede i iskorišæavanje potencijala za obnovljivu energiju.
Ona je podsjetila da se dio obaveza Crne Gore u evropskim integracijama odnosi na usklaðivanje domaæeg zakonodavstva sa evropskim.
Prema njenim rijeèima, najveæi dio tih obaveza odnosi se na oblast zaštite životne sredine i održivog razvoja u širem smislu što je, kako je navela, za Crnu Goru kao ekološku državu od posebnog znaèaja.
„Pored nespornih pomaka koji su uèinjeni u tim oblastima, postavlja se pitanje da li legislativa koja se odnosi na te oblasti zaista daje rezultate koje graðani osjeæaju i vide u svom okruženju“, kazala je Marojeviæ-Galiæ.
Ona je kazala da projekat koji realizuju Grin houm i Ekspedicio, kao i višegodišnje iskustvo tih NVO, pokazuju da postoji znaèajan prostor, ali i potreba za uspostavljanje bolje saradnje na svim, a posebno lokalnim nivoima, po pitanju zaštite i oèuvanja prirode u planskim dokumentima.
„Samo na taj naèin, i uz uvažavanje potreba i želja graðana prilikom donošenja i usvajanja plansko-razvojnih dokumenata, što nažalost nije èest sluèaj, možemo izbjeæi probleme prilikom njihove realizacije“, poruèila je Marojeviæ-Galiæ.
Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma, Stevo Davidoviæ, kazao je da je programski zadatak jedan od prvih koraka u izradi plana, i da, uz planove višeg reda, u velikoj mjeri determiniše kvalitet tog dokumenta.
„Neophodno je od samog poèetka, od tog prvog dokumenta, ugraditi principe održivog razvoja“, smatra on.
U okviru pripreme priruènika uraðena je i ankteta koja je pokazala da najveæi broj graðana smatra da je odlaganje otpada najveæi problem u Crnoj Gori, i da se zakoni u oblasti životne sredine ne primjenjuju.
(kraj) gop/žug