Podgorica, (MINA) – Najveæa opasnost za prostor u Crnoj Gori nije više bespravna gradnja, nego loš kvalitet planova i sistem prostornog planiranja koje je dovedeno do apsurda, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Ekspedicio /Expeditio/. Predstavnik te NVO Biljana Gligoriæ kazala je agenciji MINA da postoje veoma zabrinjavajuæe èinjenice kada je u pitanju prostorno planiranje u Crnoj Gori. „Prva je ta da je u nekim opštinama usvojena praksa da se prvo rade planovi nižeg, zatim plan višeg reda, a tek na kraju strategija razvoja, što je potpuno suprotno od pravilnog toka planiranja i što taj proces dovodi do apsurda i praktièno ga obesmišljava“, smatra Gligoriæ. Na taj naèin se, kako je navela, planiranje svodi na prostu urbanizaciju pojedinih parcela, a izrada plana višeg reda, koji zaista sagledava celinu podruèja, ozbiljno je ogranièena veæ skoro usvojenim detaljnijim planovima. Gligoriæ je upozorila da se zanemaruju prostorni indikatori, što pokazuje i podatak da Crna Gora, u nekim opštinama, veæ ima više izgraðenih smeštajnih kapaciteta za turizam nego što je to bilo planirano Master planom razvoja turizma do 2020. godine. „Drugi, veliki problem jesu struèni kapaciteti samih obraðivaèa planova da proizvedu kvalitetan, moderan dokument, koji ne služu da se samo urbanizuju površine prema željama investitora, veæ treba da bude kljuèni razvojni plan za jedno podruèje u svim oblastima razvoja“, smatra ona. Gligoriæ je kazala da ima utisak da donosioci odluka u Crnoj Gori, na svim nivoima, nijesu upoznati sa znaèajem prostornog planiranja, pa se odluke da se rade planovi donose olako. „Obraðivaèi se biraju bez strogih kriretijuma, ne radi se kvalitetna dokumentaciona osnova, odnosno studije, ne postoje jasne vizije društvenog razvoja koje treba pretoèiti u planove, implementacija nije zadovoljavajuæa a opšti interes je, kroz te planove, nedovoljno zaštiæen ili potpuno zanemaren“, pojasnila je ona. Prema njenim rijeèima, to su samo neki od nedostataka, a sam prostor ne može da sakrije te sistemske propuste koje nije tako lako ispraviti, neke èak i nemoguæe. „Moj utisak je da najveæa opasnost za trošenje i devastaciju prostora u Crnoj Gori nije više bespravna gradnja, veæ sami planovi“, kazala je Gligoriæ. Ona je podsjetila na veliku kampanju koju je nekoliko NVO sprovelo kada je raðen Prostorni plan Crne Gore, 2008 godine. „Tada smo, ne samo mi veæ i struèna javnost, ukazivali da je to dokument kojem nije dat adekvatan znaèaj, da nije dovoljno kvalitetan i da æe posljedice biti opasne po prostor Crne Gore. Sada je jasno da on nije dovoljno usmjerio prostorni razvoj Opština i praktièno je svakoj ostavljeno da planira kako i koliko želi“, kazala je Gligoriæ Prema njenim rijeèima, to je dovelo do preplaniranja prostora što, kako je navela, popis iz prošle godine nesumnjivo pokazuje. „Imamo oko 60 odsto više stanova nego domaæinstava, uz nepovoljan trend u posljednjih sedam godina, a treba uzeti u obzir da još nije izgraðeno ono što je veæ ucrtano u planovima, tako da æe taj podatak na sljedeæem popisu biti još nepovoljniji“, pojasnila je Gligoriæ. Ona smatra da se u Crnoj Gori prostorni resursi olako shvataju. „Planiramo i gradimo više nego što nam treba, i ekspolatišemo prostor na najprimitivniji naèin tako što urbanizujemo parcele, umjesto da ga sagledavamo u cjelini, da cijenimo njegove vrijednosti i na druge naèine valorizujemo to što imamo, a imamo puno toga“, tvrdi Gligoriæ. Ona je podsjetila da je danas upravo netaknut, integralni, oèuvani prirodni prostor, najvrjedniji resurs. „Bojim se da je prostorno planiranje suviše moæna alatka za nekoga ko toga nije svjestan, ili ne zna njome da rukuje. A nažalost to se kod nas još ne shvata“, upozorila je Gligoriæ. Prema njenim rijeèima, važno je da nadležne insititucije vrate dostojanstvo i struènost u oblasti prostornog planiranja, pri èemu æe rijeè iskusnih profesionalca biti najmjerodavnija, a konsenzus svih zainteresovanih strana biti mjera za donošenje odluka. Prostorno planiranje je, kako je navela, dispilina koja podrazumijeva i poštovanje visoko etièkih i moralnih principa, oèuvanje nasljedja prošlosti i odgovornost prema buduænosti. „I ne smije da bude sredstvo za dnevno politièko skupljanje poena i oblast gde je korupcija èesta tema, jer su posljedice vidljive i dalekosežne“, dodala je Gligoriæ Na pitanje da li æe Crna Gora, u procesu evropskih integracija, prije ili kasnije morati da se suoèi sa mnogim pogrešnim odlukama donesenim u procesu planiranja, od najvišeg do lokalnog nivoa, ona je kazala da Evropska unija prostorno planiranje tretira kao unutrašnju stvar svake države, jer su sistemi planiranja razlièiti od zemlje do zemlje. Ona je pojasnila da se podrazumijeva da svako društvo èini maksimalne napore da svoj prostor oèuva u najveæoj mjeri, i da mu intervencijama samo dodaje na vrijednosti, a ne da ga devastira. „Ono što æe na nas uticati jesu direktive koje se tièu pojedinaènih oblasti, a koje imaju itekako refleksa u prostornom planiranju“, smatra Gligoriæ. To su, kako je navela, direktive vezane za oèuvanje životne sredine, posebno zaštiæenih podruèja, zaštitu biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa, oèuvanje vode za piæe, obezbjeðivanje od klimatskih promjena, ušteda energije i upotreba obnovljivih izvora. „Sve naše planirane intervencije, kroz planiranje prostora, koje æe ugrožavati neke od tih vrsta ili cjelina ili ne ispinjavaju uslove iz direktiva, biæe predmet posmatranja EU“, tvrdi ona. Gligoriæ smatra da æe i graðani Crne Gore uoèiti kvalitet života u razvijenim evropskim gradovima, ali i selima, stepen njihove infrastrukturne opremljenosti, nivo sigurnosti, zastupljene materijale, broj škola i vrtiæa i kvalitet tih prostora, naèine na koje koriste javne prostore, parkove, biciklistièke staze, kvalitet javnog prevoza, objekata i komfora u njima. „To æe biti dovoljno da i sami shvatimo koja ja razlika izmeðu naših prostora i primjera dobre prakse iz EU što æe, nadamo se, poslužiti kao podsticaj našim vlastima da unaprijede stanje i u crnogorskim urbanim i ruralnim sredinama“, dodala je ona. Takoðe su, smatra Gligoriæ, dobar podsticaj da se neke loše uraðene stvari koriguju, indikatori koji æe biti zahtijevani od Crne Gore, kao što su broj vrtiæa i škola na odreðeni broj stanovnika, ili obaveze vezane za kvalitet gradnje, odnosno energetsku efikasnost, kao i strogi uslovi za upravljanje buduæim zaštiæenim podruèjima poput onih koja æe biti uvrštena u mrežu Natura2000. U svakom sluèaju, tvrdi ona, približavanje u EU je jako dobro za Crnu Goru, zbog usvojenih standarada koji tamo preovlaðuju. “A pošto nema oblasti ljudskog delovanja koja nema svoj odjek u prostornom planiranju, nadamo se da æe taj proces unaprijediti i naš sistem planiranja i upravljanja prostorom“, kazala je Gligoriæ. (kraj) gop/isf