Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Evropska policija vodi opsežnu istragu o poslovanju ruskih kompanija u Crnoj Gori, posebno na crnogorskoj obali, pišu Dnevne novine. Pod lupom ekspertskog tima je moguæe pranje novca, porijeklo kapitala i eventualna veza sa državnim vrhom u koruptivnim radnjama. Sve ovo æe se naæi u Europolovom izvještaju, najvjerovatnije na proljeæe. Cijela prièa je pod okriljem zahtjeva Evropske unije da bi se ispitali “poslovi ruskih tajkuna”, posebno na crnogorskoj obali, kako se posao ne bi proširio prema zemljama EU. Nelegalno zaraðeni milioni, èesto visoki iznosi, završavaju kao posve uredna ulaganja u terene, hotele ili vile. Privatizacija takoðe daje prostora ozakonjenju nezakonito steèene imovine. Europol preko državnih pravosudnih sistema ima grub uvid u mafijaško poslovanje i interesne sfere. Za sve vrijedi jedna formula. Kapital sumnjivog porijekla brzo se povlaèi pred jaèanjem pravne države. Mafija ne voli demokratske države jer demokratija znaèi efikasnu policiju, sudstvo i pravnu državu. Ovu su sudbinu oživjeli i ruski mafijaši. Crna Gora im je bila zanimljiva destinacija na kojoj su mogli raditi, mahom se baveæi pranjem novca. U tome nijesu smetali albanskim mafijašima, najviše ukljuèenim u šverc ljudima ili italijanskim, koji su u saradnji s domaæim, crnogorskim snagama, u ratnim godinama ponajviše radili na unosnom švercu duvanskim proizvodima. Uz pošiljke se usput našlo nešto droge i naoružanja. Kriminalne grupe iz zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, zatim Turci i Albanci, najaktivniji su na prostoru jugoistoène Evrope. Europol uglavnom ima prilièno solidan uvid u njihove poslove a sve zahvaljuæi saradnji koju imaju sa državama i njihovim organima, jer se tako podaci razmjenjuju i analiziraju. Kako se podzemlje povezuje i koordinira, tako i pravosuða zainteresovanih država sve naglašenije zanemaruju državne granice kako bi lakše stali na kraj kriminalcima. Saradnja, razmjena podataka, zajednièki nadzor i akcije su dio su odnosa buduæe èlanice EU Crne Gore i zajednice 27 država. U principu, EU više zanima da li æe buduæa èlanica zauzdati kriminalne aktivnosti (jer to nju pogaða) nego hoæe li brzo aplicirati sve parametre ispravnosti hrane za domaæe tržište. Za EU je važnije da se ruski kriminal sa nekoliko taèaka na crnogorskoj obali, o èemu nešto više govori Europolov nalaz, ne razmaše prema EU nego li nezavisnost sudija. Ovo drugo je korisno za spreèavanje ovog prvog. Kada se EU uvjerila da je crnogorska strana ozbiljna, tek onda je upaljeno zeleno svjetlo bezviznom režimu putovanja. Pojaèan nadzor, jaèanje pravne države, stroži, evropeizirani propisi koji se provode (a ne da ostanu mrtvo slovo na papiru) polagano mijenjaju sliku svake zemlje, kandidata za EU, pa tako i Crne Gore. Na kraju, jednako kao i sa drugim sredozemnim destinacijama, Boka kotorska postaæe cijenjeno odredište za jahte, ne više i za novac sumnjivog porijekla dijela njihovih vlasnika. Ruske direktne investicije u Crnoj Gori su mnogo veæe nego u bilo kojoj drugoj zemlji nekadašnjeg socijalistièkog bloka, zakljuèak je Generalnog direktorijata za spoljnu politiku Evropske unije. U izvještaju se kaže da su ruski biznismeni najprisutniji u baziènoj industriji, gdje dominantnu ulogu ima Rusal, firma Olega Deripaske, èiji izvoz predstavlja više od polovine ukupnog crnogorskog, zatim u hotelskoj industriji i u kupovanju nekretnina. Najveæe zvaniène ruske investicije u Crnoj Gori su kupovina Kombinata aluminijuma Podgorica i Rudnika boksita u Nikšiæu, nekoliko hotela na crnogorskoj obali, kao i kupovina atraktivnih lokacija u blizini Budve, Bara i drugim primorskim gradovima. Taj period karakterisalo su visoki iznosi koji su dati za kupovinu zemljišta koje nije komunlano opremljeno i urbanizovano. Od ukupnog broja stranaca, vlasnika stanova i zemljišta u Crnoj Gori, državljani Srbije posjeduju 80 odsto, a Rusi 9,1 odsto. (kraj) bvm