Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora se ove godine prvi put našla na listi zemalja rangiranih prema stepenu ekonomskih sloboda, koju objavljuje kanadski Frejzer /Fraser/ institut, zauzevši 60. od ukupno 141 pozicije. Taj rezultat je po ekonomskim slobodama izjednaèio Crnu Goru sa Lesotom, Tajlandom, Kirgistanom, Južnom Afrikom, Malezijom i Trinidadom i Tobagom. Istovremeno, Crna Gora je i najbolje rangirana od svih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, jer se Hrvatska nalazi na 82. mjestu, Makedonija na 86. Slovenija na 91. Bosna i Hercegovina na 97., a Srbija tek na 119. Da je zvanièno bila uvrštena na prošlogodišnju listu Crna Gora bi se, prema procjeni podgorièkog Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj, koji saraðuje sa Frejzer institutom, prema ekonomskim slobodama nalazila na 65. mjestu liste 130 zemalja. Ove godine su listom prvi put obuhvaæene i Angola, Bosna i Hercegovina, Burkina Faso, Etiopija, Kazahstan, Kirgistan, Lesoto, Mauritanija, Moldavija i Srbija. Centar za preduzetništvo je prošle godine izraèunao da je ukupni rejting ekonomskih sloboda u Crnoj Gori 6,4, što je stavljalo u ravan sa Namibijom, Tanzanijom i Ugandom. Sve tri te zemlje su ove godine rangirane ispod Crne Gore, s tim što su Namibija i Uganda blago popravile, a Tanzanija pokvarila svoj rezultat. Crna Gora je zaradila ocjenu 6,8 od moguæih deset. Najbolje je prošla u ocjenjivanju regulacije kreditnog tržišta, gdje zauzima visoko èetvrto mjesto, a najgore kod regulisanja tržišta rada i velièine vlade, prema kojima se nalazi na 125. i 111. poziciji. Struènjaci kažu da ekonomske slobode imaju snažan i pozitivan uticaj na prosperitet i borbu protiv siromaštva, viši od strane pomoæi. Indeks ekonomskih sloboda u svijetu mjeri stepen u kojem ih podržavaju politika i institucije jedne zemlje. Osnove ekonomskih sloboda èine lièni izbor, dobrovoljna razmjena, sloboda konkurencije i sigurnost privatnog vlasništva. Frejzer institut iz Vankuvera jedan je od najstarijih i najuglednijih u svijetu, a ekonomske slobode ocjenjuje duže od 20 godina. U tom periodu one su stalno rasle u veæini zemalja koje Frejzer obuhvata svojim listama. Ovogodišnji izvještaj baziran je na posljednjim dostupnim podacima, za 2005. godinu, koje je za Crnu Goru obezbijedio Centar za preduzetništvo. Frejzer je u publikaciji podsjetio da je Crna Gora tada bila u labavoj konfederaciji sa Srbijom, od koje se odvojila u junu prošle godine. Hong Kong je i ove godine zemlja sa najveæim ekonomskim slobodama u svijetu, a svoju ocjenu je sa 8,7 popravila na 8,9. Na narednih pet pozicija, koje su zauzele Singapur, Novi Zeland, Švajcarska, Sjedinjene Amerièke Države i Velika Britanija, takoðe nije bilo promjena, Njemaèka je 18. Japan 22. Meksiko 44. Francuska i Italija 52. Indija 69. Kina 86. Brazil 101., a Rusija na 112. mjestu. Veæina zemalja sa dna liste su iz Afrike, a po lošem rezultatu prednjaèe Zimbabve i Mianmar, sa ocjenama od svega 2,9 i 3,8. Što je ocjena niža, stepen ekonomskih sloboda je manji. Bolje rangirane zemlje prema ekonomskim slobodama imaju i više iznose bruto domaæeg proizvoda po stanovniku, brži ekonomski rast i prosjeèan prihod, duži životni vijek, veæa politièka prava i graðanske slobode, a bolje štite i okolinu. Iako su istraživanja pokazala da se ekonomske slobode šire, ideja da reforma u nekoliko kljuènih nacija podiže njihov nivo u ostatku regije nije se pokazala taènom. “Dok promjene u ekonomskoj slobodi jedne zemlje imaju samo skroman uticaj na susjedne, kada se uslovi u više njih mijenjaju istovremeno, efekat je mnogo veæi”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju. “Široke regionalne promjene u slobodama mogu i imaju znaèajan uticaj na susjedne zemlje”. (kraj) anf/kmh