• petak, 25 jul 2025

Prvu isplatu ponudiæe krajem oktobra

Prvu isplatu ponudiæe krajem oktobra
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Iz otvorenog fonda Moneta prva isplata, za oko 9,44 hiljade akcionara, biæe ponuðena krajem oktobra. U Moneti oèekuju da æe akcionari koji žele da napuste taj fond dobiti oko èetiri centa po akciji ili 200 EUR za nekadašnji vauèer, pišu Vijesti. Fond Moneta, kojim rukovode slovenaèki investitori iz ST Hamer grupacije prvi je, u skladu sa novim Zakonom o investicionim fondovima, ispunio uslove o transformaciji na otvoreni i zatvoreni fond. Jedan od glavnih ljudi u St Hamer grupaciji Aleš Musar, kazao je da je Društvo za upravljanje fondom Moneta rješenje Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) o registraciji Otvorenog investicionog fonda Moneta, u procesu transformacije (OIF Moneta) dobilo 29. juna ove godine. Time su, dodaje on, poèeli da se raèunaju rokovi za isplatu prema odredbama samog zakona. “U prelaznom periodu od dvije godine, isplata se vrši svakih 120 dana, što znaèi da je prvi termin isplate krajem oktobra. Obavještenja o broju investicionih jedinica koje su dotadašnji akcionari fonda Moneta primili dodatno, pored njihovih akcija u zatvorenom fondu, poslata su poštom za svih 9,44 hiljade akcionara poèetkom jula”, kazao je Musar. Od tada, menadžeri Monete evidentiraju zainteresovane za isplatu u prvom terminu i prihvataju popunjene formulare, koji su dostupni na sajtu Monete www.moneta.me. “Obraèun isplate propisan je zakonom, izraèuna se prosjeèna neto vrijednost investicione jedinice u 120-dnevnom periodu i smanji za provizije. U prvoj godini dodatna provizija (koja se vraæa u fond) iznosi 20 odsto, a u drugoj deset odsto", objasnio je Musar. Od jula do sada vrijednost investicione jedinice kreæe se oko 5,4 centa. "Ako do kraja oktobra vrijednost portfelja bude stabilna, to bi znaèilo da æe biti neto isplata nešto iznad èetiri centa", rekao je Musar. On je naveo da su vlasnici Na osnovu dosadašnjeg interesovanja u Moneti oèekuju isplatu izmeðu 25 i 30 odsto otvorenog fonda, a za to su odgovarajuæa likvidnosna sredstva veæ obezbijeðena. Program transformacije za zatvoreni investicioni fond (ZIF) Moneta predviða koncentraciju investicija u okviru portfelja, što znaèi da nekretnine treba da uðu u kapital portfeljskih firmi. “Primjera radi, glavna djelatnost Otrantkomerca iz Ulcinja je upravljanje nekretninama, pa je jedino logièno da u njegovo vlasništvo preðu i one nekretnine kojima raspolaže ZIF Moneta, a koje Otrantkomerc može aktivno upravljati. Time se radi na pojednostavljenju strukture fonda, što bi i pojednostavilo otvaranje ZIF-a ako doðe do situacije obavezne transformacije u otvoreni fond, kako to predviða zakon”, dodao je Musar. Procjene izraðene kod Monetine investicije u slovenaèkoj kompaniji Plama-Pur, prema Musarevim rijeèima, pokazale su se taènim. “Plama Pur imala je najbolje prvo polugodište u deceniji. Privredna i finansijska situacija u Sloveniji nema presudnog uticaja na poslovanje Plame Pur, pošto je domaæem tržištu izložena sa samo oko deset odsto svoje realizacije, a sve drugo u izvozu", naveo je Musar. ZIF Moneta ima dugoroène investicije, pa likvidacija nije u planu, ali je s obzirom na situaciju moguæa dalja transformacija po Zakonu o investicionim fondovima. Na pitanje kako se realizuje projekat Lipska peæina kod Cetinja i šta treba da urade ove godine, Musar je odgovorio da su u Vladinim službama razriješene dileme oko toga, ko raspisuje koncesiju, tako da uskoro oèekuju tender. “Uvjereni smo da pored obezbijeðenih finansijskih sredstava imamo i visoko kompetentan tim sa iskustvom iz voðenja Postojnske jame u Sloveniji, tako da æemo se sigurno javiti na tender. Ako koncesija bude podijeljena još na jesen, radovi oko peæine mogu se završiti do naredne turistièke sezone", kazao je Musar. Nastojali bi, kako je dodao, da prvi turisti mogu doæi u posjetu u junu naredne godine, a pažnju treba obratiti i na pristup lokaciji od glavnog puta Cetinje - Podgorica. On je istakao da razmišljaju i o drugim projektima na podruèju turistièke infrastrukture, i o jaèanju baze za takve investicije. “To bi se moglo postiæi objedinjavanjem sa kapitalski veoma jakim Otrantkomercom, što program transformacije za ZIF Moneta omoguæava”, dodao je Musar. (kraj) bvm