Budva, (MINA-BUSINESS) – Turistièka sezona na budvanskoj rivijeri æe, prema dosadašnjim najavama, biti najbolja do sada, ocijenio je predsjednik Opštine Budva, Lazar Raðenoviæ i najavio veæu borbu nadležnih organa protiv sive ekonomije. Raðenoviæ je kazao da su prvomajski i uskršnji praznici pravi pokazatelj turistièke sezone koja se oèekuje. „Prema svim najavama, ona æe biti najbolja do sada kada je u pitanju i broj turista i noæenja“, rekao je Raðenoviæ u intervjuu agenciji Mina-business. Prema njegovim rijeèima, Opština Budva je u cilju što boljih priprema veæ zapoèela aktivnosti, a iz Koordinacionog tijela kojeg èine najznaèajniji subjekti u gradu, koji se svojom djelatnošæu oslanjaju na turizam, imenovana je posebna radna grupa za pripremu i praæenje turistièke sezone, na èelu sa potpredsjednikom Opštine Budva, Milanom Vuèiniæem. „Njihov zadatak je da svakodnevno na terenu prate sve ono što bi moglo da olakša pripremu, poboljša kvalitet ili da otklone ono što bi moglo da ugrozi sezonu. Cilj svih turistièkih radnika i svih zaposlenih u Opštini je da se gost u Budvi osjeæa dobrodošao i da njegov boravak u našem gradu protekne što ljepše“, poruèio je Raðenoviæ. Govoreæi o mjerama protiv sive ekonomije, Raðenoviæ je naveo da æe ovo definitivno biti godina borbe protiv sive ekonomije. „Osjeæam da se državni i opštinski organi nalaze na prekretnici zaustavljanja ove negativnosti i reæi æu da sam izuzetno zadovoljan uraðenim na startu turistièke sezone, jer nam je mudro postavljen cilj bio reagovati na samom poèetku“, kazao je Raðenoviæ. On je pohvalio rad kolega iz Komunalne policije, Uprave za inspekcijske poslove, Poreske uprave (PU), Uprave policije, koji su koordiniranim djelovanjem u periodu, kada je budvansku rivijeru posjeæivalo i 15 hiljada turista dnevno održali red u postavljanju privremenih lokacija. To je poveæalo stepen fiskalne odgovornosti i kod privrednika i graðana. Prema njegovim rijeèima, to je samo poèetak, a izazovi tek dolaze, zajedno sa sve veæim brojem dolazaka u Budvu, što æe možda privuæi neke koji nemaju namjeru da se bave poslovanjem, poštujuæi sve zakonske norme. „Poruèujem im da se takva privilegija ove sezone neæe desiti u Budvi, jer ohrabreni uèinjenim u prvim danima sezone osjetili smo i znaèajne efekte na lokalni budžet. Stoga smo odluèili da zajedno sa drugim državnim organima uvedemo sve vidove poslovanja u legalne tokove“, rekao je Raðenoviæ. On je podsjetio da je Opština Budva, zahvaljujuæi dobrim upravljanjem dugom, pažljivim planiranjem budžeta i racionalizaciji u svakom segmentu poslovanja, izašla iz finansijske krize. „Opština Budva je imala precizan sanacioni program, koji je u sebi imao i niz veoma izazovnih mjera, usmjerenim u pravcu dobrog upravljanja dugom, pažljivim planiranjem budžeta, efikasnim radom na naplati lokalnih javnih prihoda i štednji, naroèito izraženoj kada su tekuæi rashodi u pitanju, ali i svjesnom usporavanju sa investicijama u infrastrukturu“, precizirao je Raðenoviæ. Opština Budva je tokom prošle godine uspjela da vrati 55 miliona EUR neizmirenih obaveza. „Uspjeli smo da znaèajno smanjimo dug i izaðemo iz dugogodišnje finansijske krize i pored toga što je ukupan ekonomski ambijent u regionu i svijetu još nepovoljan“, rekao je Raðenoviæ. On je ocijenio da je, oslanjajuæi se na veoma dobar trend parametara koji oslikavaju turistièku sezonu, Budva na dobrom putu konaènog ozdravljenja. „Ovo pitanje cijenimo kao izuzetno važno, jer nijedna lokalna samouprava ne može oèekivati napredak ukoliko nema stabilnosti u ambijentu u kojem se razvija i bez povjerenja graðana u njene organe. Zato je isplata liènih dohodaka, ali i stipendija najboljim studentima, staraèkih nadoknada, socijalne pomoæi najugroženijma na listi naših prioriteta“, objasnio je Raðenoviæ. Na pitanje da li æe se trend redovnih isplata nastaviti i u narednom periodu, Raðenoviæ je odgovorio da svi koji profesionalno i odgovorno rade mogu i ubuduæe oèekivati da æe Opština redovno izmirivati sve obaveze. „I dalje æemo insistirati na smanjenju broja zaposlenih, kako u organima lokalne uprave, tako i u javnim preduzeæima i ustanovama, ali i na dodatnom zapošljavanju struènog kadra, koji nam je u pojedinim segmentima deficitaran“, kazao je Raðenoviæ. Opština Budva, kako je dodao, još ima znaèajna dugovanja iako je veæi dio veæ vraæen. „Jedan dio duga je reprogramiran èime smo dobili u vremenu, ali prema dosadašnjem iskustvu sve brzo doðe na naplatu", smatra Raðenoviæ. Budva, koja još slovi za jedan od najrazvijenijih crnogorskih gradova, taj epitet èesto mora da opravdava sopstvenim ulaganjima u kapitalne infrastrukturne objekte, što povlaèi velika finansijska sredstva. "Sa druge strane, evropski fondovi ili Svjetska banka (SB) u velikom broju sluèajeva smatraju da je ulaganje potrebnije siromašnijim krajevima Crne Gore, pa nas novac koji dolazi sa tih strana èesto zaobilazi", zakljuèio je Raðenoviæ. (kraj) rap/sam