Podgorica, (MINA) – Nedostatak vode za piæe mogao bi biti glavni uzrok gladovanja i nedovoljne uhranjenosti, posebno u oblastima gdje je poljoprivreda glavni izvor prihoda i hrane, ocijenila je specijalista higijene u barskom Domu zdravlja, Snežana-Barjaktaroviæ-Laboviæ. Ona je agenciji MINA, povodom 22. marta - Svjetskog dana voda, kazala da Ujedinjene nacije (UN) upozoravaju da svjetska potrošnja vode raste više nego dvostruko od rasta broja stanovnika planete. Prema njenim rijeèima, taj problem je najizraženiji u sušnim predjelima, gdje živi više od dvije milijarde ljudi i polovina siromašne svjetske populacije. Barjaktaroviæ-Laboviæ je podsjetaila da dovoljne kolièine higijenski ispravne vode indirektno produžavaju životni vijek èovjeka. “I to kroz dobre životne uslove, smanjanje obolijevanja od zaraznih bolesti i veæi nivo zdravstvene kulture”, pojasnila je ona. Voda bi, kako je navela, trebalo da èini oko 60 odsto ukupne tjelesne mase zdrave odrasle osobe, ali je danas sve veæi broj onih èija masna masa dostiže taj procenat, dok je sadržaj vode u tijelu znatno niži. “Razlog za to je, izmeðu ostalog, i nedovoljan unos vode. Kolièina vode neophodna organizmu zavisi od uzrasta, pola, zdravstvenog stanja, stepena fizièke aktivnosti i naèina ishrane, a prosjeène dnevne potrebe za vodom odraslog èovjeka su oko dva litra”, pojasnila je Barjaktaroviæ-Laboviæ. Ona je kazala da je ovgodišnja tema Svjetskog dana voda "Voda i hrana – dostupnost i bezbjednost". “Tim motom želi se skrenuti pažnja meðunarodne i domaæe javnosti na vodu kao važan faktor u proizvodnji hrane. S obzirom da su za to neophodne velike kolièine vode, njen nedostatak bi mogao biti glavni uzrok gladovanja i nedovoljne uhranjenosti, posebno u oblastima gdje je poljoprivreda glavni izvor prihoda i hrane", smatra Barjaktaroviæ-Laboviæ. Ona je podsjetila da je tokom prošlog vijeka suša izazvala više smrti nego bilo koja druga prirodna katastrofa. “Koliko je vode potrebno da bi se proizvela hrana, ilustruju podaci da za kilogram pšenice treba 1,5 hiljada litara vode, dok je za kilogram mesa potrebno deset puta više, ukljuèujuæi vodu za ishranu životinja, održavanje higijene i procesnu obradu", navela je Barjaktaroviæ-Laboviæ. Ona smatra da je zato neophodno hitno preduzeti niz mjera i aktivnosti koje mogu dovesti do oèuvanja i obezbjeðivanja dovoljno vode i hrane za sve ljude na planeti. “Pored poštovanja principa pravilne ishrane, neophodno je i racionalno èuvanje hrane. Smatra se da se 1,3 milijarde tona proizvedene hrane širom svijeta baca, pa je i voda koja je iskorišæena za njenu proizvodnju izgubljena zauvijek", kazala je Barjaktareviæ-Laboviæ. Ona je podsjetila da na planeti živi preko sedam milijardi ljudi, a oèekuje se da taj broj dostigne devet milijardi do 2050. godine “Da bi se za sve obezbedila dovoljna kolièina hrane, treba da se obezbijedi voda adekvatnog kvaliteta. Znaèi, moraæemo da proizvodimo veæe kolièine hrane koristeæi manje kolièine vode”. Svjetska zdravstvena organizacija je pristup vodosnabdijevanju i kvalitet vode za piæe svrstala u 12 osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva jedne zemlje. Sa ciljem sticanja neophodnosti i održavanja dovoljne kolièine higijenski ispravne vode za piæe za sve stanovnike svijeta, 1992. godine u Rio de Ženeiru, na Konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju, ustanovljen je Svjetski dan voda. (kraj) mib/boj/gop