Kampala, Podgorica, (MINA) – Crna Gora se potrudila da svi sluèajevi kršenja normi koje propisuju humanitarno i ratno pravo, u granicama crnogorske jurisdikcije i jurisprudencije budu kvaliteto procesuirani ili pred nacionalnim sudovima ili Haškim sudom, rekao je ministar pravde Miraš Radoviæ. On je Konferencije za ponovno razmatranje Rimskog statuta Meðunarodnog kriviènog suda (ICC), koja se održava u glavnom gradu Ugande Kampali, rekao da Crna Gora sa Haškim sudom intenzivno i tijesno saraðuje od njegovog osnivanja. “Kao demokratsko društvo i odgovorna država, potrudili smo se da svi sluèajevi kršenja normi koje propisuju humanitarno pravo i ratno pravo, u granicama crnogorske jurisdikcije i jurisprudencije budu kvaliteto procesuirani ili pred našim nacionalnim sudovima ili pred Haškim sudom”, kazao je Radoviæ na Konferenciji. On je rekao da je Crna Gora uspjela u tome da ni jedan sluèaj ne ostane prepušten niti zaboravu niti opravdanju, kao ni da bilo koji poèinilac ostane van domašaja pravde, niti da ijedna žrtva ostane bez pijeteta i satisfakcije, ne samo moralne prirode. Iz Ministarstva pravde saopšteno je da je cilj konferencije, koja okuplja predstavnike 111 država èlanica Rimskog statuta, sagledavanje ostvarenih rezultata i izazova sa kojima se ICC susrijeæe u svom radu. Na konferenciji se razmatra i potreba usvajanja izmjena i dopuna Statuta suda, a ona predstavlja i forum na kojem se raspravljaju raspravljana konkretna pitanja iz oblasti meðunarodnog kriviènog prava i saradnje država sa ICC. Radoviæ je istakao da je Crna Gora posveæenost globalnim tekovinama pokazala najprije na lokalnom planu, još u vremenu raspada bivše Jugoslavije. „Crnogorski brod prolazio je kroz buru balkanske rekonfiguracije i 21. maja 2006. godine ušao je u mirnu luku svoje državne nezavisnosti i prosperiteta. Na tom brodu mnogi su našli svoj spas: Crna Gora je bila utoèište za desetine hiljada izbjeglih lica iz nama susjednih država“, naglasio je Radoviæ. Govoreæi o saradnji sa Meðunarodnim kriviènim sudom, Radoviæ je podsjetio da je Crna Gora èlanica Rimskog statuta od 2001. godine. On je ukazao da je sveobuhvatnom reformom kriviènog zakonodavstva, izmjenama postojeæih i donošenjem novih zakona, Crna Gora uskladila svoj normativni okvir sa materijalno pravnim zahtjevima iz Rimskog statuta. „U Kriviènom zakoniku Crne Gore implementirani su èlanovi 6, 7 i 8 Statuta koji se odnose na inkriminaciju genocida, zloèina protiv èovjeènosti i ratnih zloèina“, naveo je Radoviæ. On je dodao da je, osim materijalnopravnog aspekta saradnje, potvrðivanjem Rimskog statuta Crna Gora preuzela obavezu da uredi i procesnopravne aspekte saradnje sa ICC. Radoviæ je kazao da je to uèinjeno donošenjem Zakona o saradnji sa Meðunarodnim kriviènim sudom 2009. godine, èime je potvrðena spremnost Crne Gore za implementaciju svih obaveza koje proistièu iz Rimskog statuta. On je podržao tezu da akt agresije predstavlja napad na mir, kako na to ukazuje duh rezolucije 3314 Ujedinjenih nacija u skladu sa Poveljom UN. “Dijelimo mišljenje o delikatnosti zadatka da se u krivièno-pravnom smislu definiše agresija i da je pravi izazov da se propišu obilježja ovog kriviènog djela i njegovi odgovorni uèinioci, kao i uslovi odgovornosti“, kazao je Radoviæ. On je podržao stav da korišæenje nedozvoljenih sredstava u sukobima treba da bude sankcionisano u bilo kojem sukobu, bilo da je on meðunarodnog ili užeg karaktera. Radoviæ je ocijenio da najvažniji doprinos u ostvarenju tih ciljeva treba da daju same države, u skladu sa neèelom supsidijarnosti rada Meðunarodnog kriviènog suda, i u tom smislu izrazio privrženost Crne Gore daljem jaèanju nacionalnog zakonodavstva u pitanjima koja su tema konferencije u Kampali. „Istovremeno, izražavamo potrebu za demonstriranjem jedinstva u postavljanju i ostvarivanju ciljeva koji su realno ostvarivi u ovom trenutku, u pogledu unaprjeðenja Rimskog statuta i njegove djelotvorne primjene“, zakljuèio je ministar Radoviæ. On je napomenuo da je Crna Gora strana ugovornica brojnih meðunarodnih instrumenata iz oblasti humanitarnog i ratnog prava i bezbjednosti, na koje se oslanjanju odredbe Rimskog statuta. (kraj) žug