Podgorica, (MINA) – Ministar pravde Miraš Radoviæ ocijenio je da su insinuacije srpskog ministra pravde Snežane Maloviæ o uticaju politike na kriviène predmete u Crnoj Gori usmjerene na diskreditaciju pravnog sistema i crnogorskih državnih organa. On je u danas reagovao na njene izjave u kojima se insinuira da u Crnoj Gori postoji uticaj politike kada je rijeè o kriviènim predmetima, kao i uticaj kriminala na politièare, dodajuæi da ovog puta nije iznenaðen takvim navodima. “Jer je sada sasvim jasno da je izjava dio orkestriranih i neutemeljenih politièkih optužbi, odnosno politizacije sluèaja “Balkanski ratnik”, usmjerenih na diskreditaciju pravnog sistema i državnih organa Crne Gore”, naveo je Radoviæ. Kako je naveo Radoviæ, do sada su iz crnogorskog Ministarstva više puta saopštili da pitanje meðunarodne pravne pomoæi izmeðu dvije države ima pravnu dimenziju i “sasvim sigurno dokazali da je bilo pravno neodrživo da Crna Gora izruèi svoje državljane”. On je podsjetio da je Ministarstvo ponudilo kvalitetan i pravno utemeljen oblik pravosudne saradnje, kako bi se obezbijedilo da niko ko je umiješan u taj sluèaj ne izbjegne primjenu kriviène sankcije. “Svjesni toga, predstavnici državnih organa Republike Srbije oèigledno su ovaj problem izmjestili sa pravnog na politièki teren, prenebregavajuæi da se meðunarodna pravna pomoæ mora odvijati izmeðu pravosudnih institucija, a ne politièara”, ocijenio je Radoviæ. On je dodao da su srpske kolege, sa obiljem optužbi politièkog sadržaja prema crnogorskim državnim organima, “doveli u sumnju svoju deklarativno iskazanu iskrenost u procedurama pravosudne saradnje”. “Da su predstavnici državnih organa Srbije zanemarili pravni aspekt meðunarodne pravne pomoæi, vidi se iz najnovije izjave Maloviæeve, koja samo ovlaš nastoji da dovede u vezu konkretan sluèaj sa pravilima koja regulišu meðunarodnu pravnu pomoæ u kriviènim stvarima”, saopštio je Radoviæ. On je kazao da Maloviæ, obrazlažuæi da Srbija nije mogla da dostavi Crnoj Gori traženu dokumentaciju iz istrage zbog toga što je istraga tajna, zanemaruje da se srpsko Tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala nije izrièito pozvalo na taj razlog u odgovoru na zamolnicu crnogorskog Državnog tužilaštva. “Koliko su taèni navodi Maloviæeve “da su odreðena lica koja su u kriviènom postupku u Srbiji dobila crnogorsko državljanstvo” najbolje govori èinjenica da nikada do sada Ministarstvo pravde Srbije nije o tome obavijestilo crnogorsko Ministarstvo pravde”, kaže se u reagovanju. Radoviæ je dodao da je situacija drugaèija u obrnutoj komunikaciji, jer je Srbija dodjeljivala državljanstvo osobama protiv kojih se vodio i vodi krivièni postupak u Crnoj Gori. “I u situacijama kada se radilo o licu u ekstradicionom pritvoru kod treæe države, i o licima optuženim za ratne zloèine, što je teško i zamisliti, zbog èega je crnogorsko Ministarstvo pravde tražilo objašnjenja od kolega iz Srbije.” Radoviæ smatra da se prenebjegava èinjenica da Srbija nije izruèivala svoje državljane drugim državama s pozivom na svoj pravni sistem, koji je, kako je dodao, u tom pogledu identièan za sve države našeg regiona. “Oèekivali smo da sva ova i druga pitanja treba da budu predmet najavljenog razgovora dva ministra i visokih predstavnika pravosudnih organa, na kojem bi se razjasnila pravna problematika, i koji bi bio voðen u ambijentu neoptereæenom politièkim izjavama datim u meðuvremenu, na kojima uporno insistiraju predstavnici pravosuða Srbije”, navodi Radoviæ. On je zakljuèio da, uprkos tome, zbog njihove iskrene posveæenosti da se kroz meðudržavnu pravosudnu saradnju doprinese borbi protiv najtežih oblika kriminala, kao i da se naðu oblici efikasne i djelotvorne saradnje, ostaje pri inicijativi za održavanje hitnog susreta sa najvišim predstavnicima pravosuða Srbije. (kraj) boj