Danilovgrad, (MINA-BUSINESS) – Odluka Tenderske komisije o poništenju oglasa za prodaju kompleksa Otrant, ulcinjskog Hotelsko turistièkog preduzeæa Ulcinjska rivijera, koja je nezvanièno nagoviještena, bila bi bez valjanog osnova, ocijenio je danas direktor kompanije Montemlin Šajo Žarko Rakèeviæ. »Zato što sam tražio podršku demokratske javnosti zbog drastiènog ošteæenja u bodovanju ponuda za kupovinu Otranta, ima nagovještaja za poništenje tendera u smislu - Kad nije dobio onaj kome smo namijenili, neæete ni vi iz Montemlina«, rekao je Rakèeviæ na konferenciji za novinare. Montemlin Šajo je 26. novembra proglašen drugoplasiranim na tenderu za Otrant, sa samo bodom manje od ruske kompanije Barkli SK, a od Privrednog suda je tražio obustavljanje prodaje. U sluèaju da Sud uvaži argumente Montemlina, kompanija bi postala prvorangirana. Ako bi tender bio poništen, slijedilo bi raspisivanje novog oglasa, moguæe i uz nove kriterijume bodovanja ponuda. Na tender se zbog bodovanja žalila i treæeplasirana kompanija Investina Montenegro, ali je tražila poništenje. Rakèeviæ od Suda oèekuje pravednu odluku, jer smatra da je, iako je Montemlin ponudio 700 hiljada EUR manje za kompleks, njegov biznis plan mnogo bolji i da su pri bodovanju prekršene Instrukcije ponuðaèima, u kojima cijena nije bila odluèujuæi faktor. On je podsjetio da je prema Instrukcijama ponuðaèima, moguæe da Komisija poništi tender za Otrant jedino ako sazna èinjenice koje mogu imati uticaja na slobodnu volju ugovornih strana, što kako je ocijenio, nije moguæe da se desi jer je ponuda Montemlina dobro napisana. Prema rijeèima Rakèeviæa, dva od tri èlana Tenderske komisije, ministar turizma Predrag Neneziæ i steèajni upravnik Miomir Jakšiæ, nepravedno su favorizovali Barkli SK, dok je direktor Agencije za prestrukturiranje privrede Branko Vujoviæ najboljom ponudom ocijenio Montemlinovu. Nakon tih tvrdnji, Jakšiæ je saopštio da su pojedinaèna bodovanja èlanova Tenderske komisije tajna i da se obièno ti podaci uništavaju. Rakèeviæ je pojasnio da je, kao bivši potpredsjednik Vlade, upoznao ljude koji rade u njoj i da »tamo nijesu baš svi protiv njega«. Osim toga, kako je dodao, Crna Gora je mala i u njoj je teško bilo šta sakriti. »Vjerujte, iz tri izvora sam u roku od sat saznao kako je ko glasao«, saopštio je Rakèeviæ, podsjeæajuæi da je èlanove Tenderske komisije povrijedilo to, a ne naèin na koji su glasali. Prema kopijama Tenderske dokumentacije i ocjene èlanova Komisije koje je Rakèeviæ podijelio novinarima, slijedi da je Montemlin dobio više poena za kvalifikacije, investicije i obaveze prema zaposlenima, a Barkli SK samo za cijenu. Na kupovnu cijenu i investicije odnosilo se po 40 od ukupno 100 poena, a obaveze prema zaposlenima i kvalifikacije po deset bodova. U ukupnom zbiru, Barkli je osvojio 81, a Montemlin 81 poen. Rakèeviæ je bodovanje nazvao skandaloznim, dodajuæi da je to najblaža rijeè koju može da iskoristi. On je saopštio da su dva èlana Komisije dali nula poena Montemlinu za iskustvo u turizmu, a jedan samo bod, iako je u ponudi navedeno da æe za punjenje hotela partner biti Montenegrostars, vlasnik više hotela u Crnoj Gori. Za finansijsku snagu, Montemlin i Barkli dobili su 3,66 poena od maksimalnih pet. Rakèeviæ je kazao da je Barkli dobio previše poena, s obzirom da je Tenderska komisija konstatovala da ne postoje valjani dokazi o njegovoj snazi, veæ samo podatak da je osnivaèki kapital vrijedan svega 227 EUR. Rusi su kao potvrdu snage dostavili fotografije objekata koje su radili, što je Rakèeviæ nazvao neozbiljnim i nedovoljnim za poene. On je kao potvrdu da Montemlin ima dovoljno novca za kupovinu i ulaganja, naveo bankarsku garanciju vrijednu dva miliona EUR od Crnogorske komercijalne banke, kao i najavu Meðunarodne finansijske korporacije (IFC) o finansijskoj podršci ako danilovgradska kompanija kupi Otrant. Rakèeviè tvrdi i da je biznis plan Rusa najgori koji je do sada vidio, a da predviða jednaku popunjenost u drugom i treæem kvartalu godine što je apsurdno, kao i istu cijenu smještaja prije i nakon renoviranja i dostizanja èetiri zvjezdice. On je podsjetio da je slièan, možda i bolji biznis plan, bio razlog da Tenderska komisija ranije poništi ponudu ruske kompanije Kolibri za kupovinu hotela Topla i Centar, dok je Barkli dobio èak sedam od moguæih deset poena. Za obaveze prema zaposlenima, Montemlin je dobio maksimalnih deset poena od svih èlanova Komisije, a Barkli deset od dvojice i jednu devetku. Rakèeviæ je pojasnio da se poeni za obaveze prema zaposlenima raèunaju kao proizvod broja radnika i prosjeènih bruto plata, i da je oèigledno da dva èlana Komisije nijesu ispoštovali matematièka pravila. Kako je dodao, oni nijesu uvažili da je Montemlin ponudio da zaposli nove radnike, kao i bruto platu od 575 EUR, što je 125 EUR više nego Rusi. Na bodovanje cijene, gdje je Barkli dobio 40, a Montemlin 29 poena, Rakèeviæ nema primjedbe. Barkli je za hotel ponudio 2,5 miliona EUR, a Montemlin 700 hiljada manje. Neneziæ i Jakšiæ su, kako je saopšteno na konferencji za novinare, odbili Rakèeviæev poziv za suèeljavanje na Televiziji Crne Gore, dok Sud ne odluèi o prigovorima na tender. Rakèeviæ je odbacio primjedbe u javnosti na porijeklo njegovog kapitala i novca za kupovinu hotela. »Montemlin je do oktobra ove godine imao tri miliona EUR prometa i preko 340 hiljada profita. Privatnik sam 16 godina i ovo nije neka of šor kompanija sa Djevièanskih ostrva niti domaæi kapital koji izlazi pa se vraæa u Crnu Goru pod tuðim imenima sa tuðih teritorija«, kazao je Rakèeviæ. On je dodao da »je nažalost bio dugo, a misli da je i sad, jedini politièar koji radi nešto na svoje ime«. On nije želio da objašnjava tu ocjenu, dodajuæi da æe biti prilike za to i da oèekuje »sretno vrijeme u Crnoj Gori kada æe na mjestima na kojima se odluèuje biti ljudi koji su nešto napravili na svoje ime i prezime«. U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji princip »tuðe siræe je slaðe nego domaæe vino«, ali ipak oèekuje da pri jednakim uslovima crnogorske kompanije imaju prednost nad stranim. To je, saopštio je Rakèeviæ, sasvim opravdano uradila Srbija koja domaæim kompanijama na meðunarodnim tenderima daje 20 odsto prednosti u odnosu na strane. »Mislim da je dobro da novac ostaje u Crnoj Gori. Nikakva nije tajna da su prethodnih godinu depoziti privrede u crnogorskim bankama 36 miliona EUR manji i da se upravo zbog sliènih nepromišljenih odliva novac van Crne Gore, što nije dobro«, smatra Rakèeviæ. (kraj) dmc/kmh