Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Nakon promjena u sistemu prinudne naplate potraživanja u Crnoj Gori do kraja ove godine æe, u odnosu na prošlu, broj predmeta i sporova u podgorièkom Privrednom sudu biti dvostruko veæi, oèekuje predsjednik te institucije Dragan Rakoèeviæ. U Privrednom sudu je prošle godine bilo ukupno 5,71 hiljada predmeta. U prvom ovogodišnjem kvartalu Izvršno odjeljenje je primilo 1,18 hiljada predmeta, odnosno predloga za izvršenje prinudne naplate, 20 odsto više nego u istom periodu prošle godine. U parniènom odjeljenju Suda, u prva tri mjeseca prošle godine je bilo 299 predmeta, a ove je taj broj uveæan za skoro 100 odsto na 482 predmeta. Rakoèeviæ je podsjetio da je ovlašæenje za naplatu do kraja prošle godine imalo karakter izvršne isprave. "Ukidanje ovlašæenja za naplatu kao instrumenta obezbjeðenja plaæanja odraziæe se na rast broja predmeta u izvršnom referatu i parniènom odjeljenju. To æe imati uticaja na ažurnost rada Suda i rješavanje složenijih predmeta", rekao je Rakoèeviæ Vijestima. Ovlašæenjima se više ne može prinudno naplatiti potraživanje ako na raèunu dužnika nema novca, niti on može blokirati. Ukidanjem tog instrumenta povjerioci su obavezni da pred Sudom pokrenu postupak radi prinudne naplate i to na osnovu vjerodostojne isprave prema Zakonu o izvršnom postupku. u sluèaju prigovora predmet prelazi u parnicu, a postupak se vodi kroz uobièajenu proceduru. "Protiv konaène odluke postoji i pravo žalbe Apelacionom sudu, tako da se ukidanje ovlašæenja neæe samo odraziti na broj predmeta veæ i na trajanje postupka kod privrednih sudova za predmete iz njegove nadležnosti, ali kod osnovnih i Višeg suda", objasnio je Rakoèeviæ. On je dodao da posao Suda “nije da komentariše zakonska rješenja”, ali da može ukazivati na posljedice sa aspekta njihove pozicije. Rakoèeviæ smatra da, nakon što su ovlašæenja za naplatu izgubila pravni status izvršne isprave, dužnici su stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na povjerioce. "Oèekujem da æe se u poslovanju afirmisati i drugi instrumenti obezbjeðenja kao što su hipoteka ili zaloga nad pokretnim stvarima", dodao je on. U Sudu još nije izbrisano oko 11 hiljada fantomskih firmi koje nijesu preregistrovane do poèetka 2003. godine, a izgubile su status pravnog lica. "Ovaj postupak pokreæe Centralni registar, a sprovodi se u Odjeljenju za steèajeve i likvidacije. Meðutim, mora se sprovesti postupak utvrðivanja obaveza tih firmi prema eventualnim povjeriocima, kao i imovina kojom bi odgovarale za obaveze", rekao je Rakoèeviæ. "Neophodno je za to angažovati likvidacionog upravnika, sprovesti vještaèenje i podatke o postupku objaviti u javnosti". Minimalni troškovi za to bi, kako je dodao, pri najekonomiènijem ponašanju, iznosili oko 100 EUR za firmu, ili preko milion EUR, što bi trebalo obezbijediti iz Budžeta. Rakoèeviæ je kazao i da popstoji moguænost rješavanja problema prema “hrvatskom modelu” koji podrazumijeva “objedinjavanje veæeg broja postupaka, 100 i više, kod istog steèajnog upravnika i vještaka kao i zbirno objavljivanje informacija u medijima. (kraj) bvm