Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rast oba indeksa i prometa obilježio je na Montenegroberzi sedmicu u kojoj su poslanici završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je definisano uvođenje neradne nedjelje za trgovine na malo i veliko. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija, MNSE10, blago je ojačao na 811,5 poena, a MONEX 1,8 odsto na 10.649,42 bodova. Promet, koji je realizovan kroz 43 transakcije, iznosio je 153,48 hiljada EUR, što je pet puta više od prošlosedmičnog. Najveći udio u prometu imala je Atlas hotels grupa, čijih je 2,9 odsto dionica u ponedjeljak prodato na berzi da 110,2 hiljade EUR. Rasle su akcije Hotelske grupe Budvanska rivijera tri odsto na 7,22 EUR, Solane “Bajo Sekulić” 2,2 odsto na 1,85 EUR, Elektroprivrede 1,6 odsto na 3,88 EUR i Crnogorskog elektroprenosnog sistema neznatno na 67,27 centi. Neznatno su oslabile dionice Jugopetrola i Luke Bar, na 11,5 EUR, odnosno 18,8 centi. Trgovano je i akcijama Crnogorskog Telekoma, koje su ostale na prošlosedmičnom nivou od 1,5 EUR. Na berzi se ove sedmice trgovalo i dionicama Poslovno logističkog centra Morača, Marine Bar i Plantaža, koje su u petak koštale 2,25 EUR, 1,89 EUR i 11,01 cent. Trgovano je i akcijama Port of Adrie, Zetatransa i Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG, koje su sedmicu završile na 10,5 centi, 89,47 centi i 8,8 centi. Trgovano je i Barskom plovidbom, čija akcija vrijedi 49,43 centa. Poslanici su početkom sedmice završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je većina ocijenila pozitivno, dok su iz Socijaldemokratske partije (SDP) upozorili na mogućnost obaranja na Ustavnom sudu. Poslanik SDP Raško Konjević saopštio je da će podržati predložene izmjene i dopune, jer smatra da je elementarno pošteno da se podrži uvođenje neradne nedjelje, ali i upozorio na mogućnost da ih Ustavni sud obori. „Vlada mora preuzeti obavezu da ovo bude privremena odluka, jer bilo ko ko pokrene ustavnu žalnu, mislim da će je dobiti. Ne može se pripisima izazivati diskriminacija“, upozorio je Konjević. On je podsjetio da je Zakonom o radu definisano pravo zaposlenih na sedmični odmor od 24 sata, ali da je problem u njegovom nepoštovanju. Ministarska ekonomije, Dragica Sekulić, objasnila je da je cilj donošenja predloženih izmjena i dopuna unaprijeđenje postojećih normi i brisanje odredbi koje su postale neprimjenjive. Ona je podsjetila da su predloženim izmjenama i dopunama definisani i izuzeci koji mogu obavljati djelatnost nedjeljom, među kojima su apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe i sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme. Te objekte čine i benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru njih, pijace, štandovi odnosno tezge, vitrine i automati izvan pijaca i pokretne prodavnice, kao i prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka. Izuzeti su i štandovi i kiosci u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladišta za trgovinu na veliko. Sekulić je objasnila da se prilikom definisanja izuzetaka vodilo računa o zaštititi javnog interesa i obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja građana. Sedmicu je obilježila i odluka podgoričkog Višeg suda da usvoji sporazum o priznanju krivice bivšeg izvršnog direktora Atlas banke, Đorđa Đurđića, u slučaju Kaspia. Sporazumom je predviđeno da Đurđić za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, bude kažnjen sa šest mjeseci zatvora, koje će izdržavati u prostorijama stanovanja. Njemu je izrečena i sporedna novčana kazna od dvije hiljade EUR, dok u humanitarne svrhe Kliničkom centru mora da plati 200 EUR. Đurđić je obavezan da izmiri troškove sudskog postupka. Protiv Đurđića i vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića, koji se nalazi u bjekstvu, u slučaju Kaspia podignuta je optužnica koju je Viši sud 20. maja potvrdio zbog osnovane sumnje da su nezakonito izdali garancije Atlas banke na iznos od 12,5 miliona EUR. Kneževiću je prethodno vlasnik Kaspia Property isplatio 12,4 miliona EUR za hotel Princes, međutim ta kupoprodaja nikada nije finalizovana. Kaspia je aktivirala garancije Atlas banke i na sudu dobila svoj novac, dok Knežević milione koje je uzeo nikada nije vratio banci. Iz Atlas grupe su ocijenili da je sporazum o priznanju krivice zaključen suprotno zakonu, ali i da njegovo hitno prihvatanje ukazuje na nervozu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i dijela izvršne vlasti. Odbrana predsjednika Atlas grupe, Duška Kneževića, tvrdi da je odlično upoznata sa sadržajem i tokom pregovora pred SDT-om i okolnošću da je Đurđić trpio ogroman pritisak koji je rezultirao zaključenjem takvog sporazuma. “Dio izvršne vlasti, prije nego što se odlučio na takvo postupanje, mora biti svjestan da su takve radnje i pritisci u konačnom osuđeni na neuspjeh. Odbrana će to i dokazati u krivičnom postupku pred Višim sudom, gdje očekujemo oslobađajuću presudu za Kneževića”, navodi se u saopštenju. Sedmicu je obilježila i informacija da je Crnogorska komercijalna banke (CKB) donijela odluku o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećem dioničaru po osnovu prava preče kupovine, čija je ukupna vrijednost oko 45 miliona EUR. Postupak emisije akcija postojećem akcionaru sprovodi se, kako je objašnjeno iz banke, da bi se realizovala kupovina većinskog paketa Societe Generale banke Montenegro. CKB, crnogorska podružnica OTP banke, potpisala je krajem februara ugovor o kupovini 90,56 odsto akcijskog kapitala Societe Generale banke za 40,46 miliona EUR. Prema podacima Centralne depozitarne agencije, CKB je u 100-odstotnom vlasništvu mađarske OTP banke. (kraj) nar