Podgorica, (MINA) – Raspisivanje tendera za blokove koji se nalaze u spornom podruèju za Hrvatsku bi, ukoliko ne doðe do dogovora sa Crnom Gorom, moglo predstavljati otežavajuæu okolnost u sporu koji bi rješavao Meðunarodni sud pravde ili arbitražni sud, smatra profesor Ivana Jeliæ. Prema njenim rijeèima, Odlukom o izmjeni Odluke o odreðivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, od 30. oktobra, Vlada Crne Gore je u suštini precizirala linije koje nijesu bile potpuno usklaðene sa Protokolom o privremenom režimu na Prevlaci, Odlukom iz 2011. godine. Jeliæ je pojasnila da je time Vlada donijela odluku koja se odnosi na praktièna, odnosno tehnièka pitanja, kojom štiti svoje državne interese u nedostatku sporazuma sa Hrvatskom, što je, kako je kazala, uobièajeno u ovim situacijama. »Po mom mišljenju, nakon stupanja na snagu Protokola iz 2002. godine, trebalo je zakljuèiti i tehnièke sporazume koji bi precizirali neke aspekte Protokola, ali i otvorili prostor za, zašto ne, zajednièki nastup u istraživanju i iskorištavanju podmorja«, navodi se u izjavi Jeliæ. Ona je kazala da je taj jednostrani akt Crne Gore tehnièke prirode i uobièajena procedura kada izostanu sporazumi koji su tehnièkog karaktera i konkretizuju osnovni pravni akt, u ovom sluèaju Protokol. Jeliæ je rekla da Odluka Vlade o odreðivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika iz 2011. godine nije bila u potpunosti usklaðena sa Protokolom, a da ova sada jeste. »Meðutim, Crna Gora nije ucinila prekrsaj ni prvom Odlukom, jer ona nije proizvela posljedice u praksi, odnosno Crna Gora nije raspisivala tendere za sporno podrucje niti je dala na rasolaganje koncesionarima blokove koji bi povlacili bilo kakvu medjunarodnu odgovornost Crne Gore«, navela je ona. Jeliæ je ukazala da je s druge strane, Hrvatska u svojim tenderima obuhvatila i podruèje koje je sporno. »Crna Gora je, od 2013. godine, efikasnije pristupila rješavanje pitanja i zaštite teritorijalnog integriteta u ovom dijelu jer, i pored toga što je privremeni Protokol poštovan u naèelu i nije bilo spornih pitanja izmeðu Hrvatske i Crne Gore, bilo je poteza od hrvatske strane koji su upuæivali na zadiranje u vode Crne Gore, one koje su i u svim koncesionim ugovorima iz bivše SFRJ smatrane crnogorskim vodama«, navela je ona. Jeliæ je dodala da se novim hrvatskim tenderima zadire i u epikontinentalni pojas, »dakle podmorje koje, napominjem, nije predmet privremenog bilateralnog sporazuma odnosno Protokola o Prevlaci«. Prema njenim rijeèima, potencijalnim koncesionarima je rizièno da ulažu o pravne poslove u dijelu koji je pod sporom. »A ovdje se radi o površini od 1.800 kvadratnih kilometara, koju Hrvatska prisvaja i to kao svoj epikontinentalni pojas što nema utemeljenja, a što je ponudila potencijalnim koncesionarima i prikazala na svojoj zvanicnoj mapi kao svoje blokove«, kazala je Jeliæ. Ona smatra da je Hrvatska tim aktom izašla iz okvira Protokola o Prevlaci i upala u zonu protivpravnosti. »Crna Gora, s druge strane, spori viðenje Hrvatske i smatra da joj inherentno pripada sporna povrsina«. Jeliæ je kazala da, koliko je upuæena, razgovora o novom spornom pitanju izmeðu dvije strane, nije bilo, iako je Crna Gora pozivala na njih. »Pošto su se Hrvati oglušili o poziv Crne Gore da povuèe sporni tender, uslijedila je Odluka Vlade koja je, paradoksalno, izazvala revolt i politièke opozicije u parlamentu Crne Gore, koji su shvatili da je Crna Gora dala Hrvatima svoj dio, ali i u Hrvatskoj koja smatra da joj Crna Gora na ovaj naèin želi uzeti dio teritorije i osporiti jurisdikciju nad ovim morskim pojasem«, rekla je ona. Jeliæ je navela da za istu odluku postoje opreèna razmišljanja i optužbe. »A, odgovor je jednostavan to je pravni akt Crne Gore kojim se, usljed nemoguænosti dogovora sa suprotnom stranom, štite crnogorski nacionalni interesi, na znanje stavlja Hrvatima, treæim licima i svim zainteresovanim stranama, sta je prihvatljivo za Crnu Goru, te se sporna površina pravno štiti«, kazala je ona. Jeliæ vjeruje da, iako je situacija sada zategnuta, da æe obje strane naæi minimum zajednièkog interesa i standarda da to pitanje riješe dogovorom, kao i da æe biti spremne da razmotre zajednièki nastup u smislu raspisivanja zajednièkih tendera i slièno. »U suprotnom, ukoliko do dogovora ne doðe, mislim da bi ovakvo ponašanje Hrvatske – raspisivanje tendera za blokove koji se nalaze u spornom podruèju – moglo biti protumaèeno kao agresivno i može biti otežavajuæa okolnost za Hrvatsku u sporu koji bi rješavao Meðunarodni sud pravde ili arbitražni sud«, kazala je ona. Ona se, kako je rekla, nada da æe doæi do razgovora i dogovora izmeðu Crne Gore i Hrvatske i da æe se nastaviti dobrosusjedski odnosi, kroz saradnju i eventualno zajednièka istraživanja i iskoriptavanje ugljovodonika, »a što je u korist obje strane i što æe biti olakšavajuæa okolnost za pitanje razgranièenja«. »Konaèno, Vlada Crne Gore je u svom saopštenju i pozvala na nastavak razgovora kako o eksploataciji resursa, tako i u trajnom razgranièenju uz pomoæ odgovarajuæe meðunarodne instance«, zakljuèila je Jeliæ. (kraj) mib/boj