Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslanici su završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o obligacionim odnosima kojim se, izmeðu ostalog, predviða ogranièavanje kamatnih stopa. Poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), koja je predložila izmjene i dopune zakona, Aleksandar Damjanoviæ kazao je da se tim aktom obuhvataju dvije stvari – takozvana valutna klauzula i ogranièavanje kamatnih stopa. On je rekao i da preporuke Centralne banke (CBCG) Vladi govore u prilog predloženom zakonu, gdje je jasno reèeno da je izmjena Zakona o obligacionim odnosima jedan od strateških pravaca razvoja, gdje æe se definisati nivo maksimalne stope. „Guverner CBCG Milojica Dakiæ iskazao je spremnost da se CBCG odredi prema tom predlogu zakona i dao je podršku. Uostalom tu podršku je morao i da da jer su u preporukama Vladi za ovu godinu jasno naznaèene moguænosti da se zakonski ogranièi kamata”, rekao je Damjanoviæ. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ podsjetio je da su svi poslanici tokom rasprave o prošlogodišnjem izvještaju CBCG ocijenili da su kamatne stope koje odobravaju banke visoke. „Savjet CBCG je sa posljednje sjednice uputio preporuku bankama da se u narednom periodu snizi nivo aktivnih kamatnih stopa, ali nije meðutim saopšteno na koji naèin to treba da se uradi - da li administrativno ili zdravom konkurencijom“, kazao je Jeliæ. On je saopštio da je SNP predložila administrativni model snižavanja kamatnih stopa koji je poznat u zemljama EU i okruženju. Jeliæ smatra da se taj model prije svega ne odnosi na Zakon o obligacionim odnosima, nego da se to reguliše drugim zakonskim rješenjima. SNP je predložila da kamatna stopa prema kompaniji ili preduzetniku ne može biti veæa od 14 odsto, prema pojedincu ne veæa od 15 odsto, dok mikrofinansijska institucija (MFI) prema preduzeæu i pojedincu ne može odobriti kamatu veæu od 16 odsto. Na pitanje Jeliæa na koji naèin je predlagaè došao do ovog nivoa kamatnih stopa, Damjanoviæ je odgovorio da je to uslijedilo nakon utemeljene analize brojnih podataka posljednjih nekoliko godina. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojeviæ smatra da nije problem u visini kamata, tržištu ili u kreditnom riziku, veæ u riziku zemlje. „Naprosto postoje uèesnici na finansijskom tržištu koji su izvan zakona i koji mogu da ugovore bilo koju kamatu, da ne plate i da pare iznesu van zemlje, a da zato ne odgovaraju“, tvrdi Medojeviæ. U Crnoj Gori, kako je saopštio, ne mogu da se primjenjuju te stvari. „Crna Gora nije normalna zemlja i mi smo u vanrednom stanju kada je u pitanju dužnièko ropstvo. Ovoga èuda kakvo je funkcionisanje bankarskog sektora u Crnoj Gori i pristup kreditima, nema niðe“, rekao je Medojeviæ. Tu materiju, kako je naveo, treba regulisati posebnim zakonom o kamatama zbog složenosti pristupa. „Mislim da bi bolje bilo da smo napravili neki zakon o kamatama koji bi definisao precizno šta su kamate. Kakve su kazne ako neko ne poštuje ovaj zakon i ko nadgleda primjenu zakona?“, pitao je Medojeviæ. Prema njegovim rijeèima, banke su iz Crne Gore izvukle ogromne svote novca, a još više njihovi direktori. „Direktori banaka, stranci, su opljaèkali Crnu Goru sa lokalnim tajkunima. Treba donijeti zakon o liènom bankrotstvu“, dodao je Medojeviæ. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ saopštio je da je pozitivna stvar što se zakonom precizira adinistrativno ogranièenje kamatnih stopa na 14 odsto, 15 odsto, odnosno 16 odsto, u zavisnosti od namjene kredita. „Negativna stvar je da ogranièenje kamata na naèin kako je predviðeno zakonom može odreðenoj grupi potrošaèa onemoguæiti pristup kreditima“, tvrdi Šehoviæ. Zakonom bi se, kako je naveo, mogla smanjiti kreditna aktivnost. „Drugi nedostatak je taj što bi ovaj zakon mogao da smanji broj, ali i raznovrsnost kreditnih proizvoda. Ovim zakonom se neæe smanjiti visina efektivne kamatne stope, veæ æe se samo kamatne stope uprosjeèiti“, rekao je Šehoviæ. Zakon bi, kako je ocijenio, mogao i da nagradi klijente koji su skloni špekulisanju, a da bude teret onim najurednijim klijentima. „Rizik je da bi ovakvo usvajanje zakona moglo da pospješi ilegalno tržište i da ide najviše na ruku kamatašima. Zakonom bismo takoðe mogli da doðemo u situaciju da poskupe krediti za investicije kod kompanija, da poskupe stambeni krediti kod pojedinaca, a da pojeftine krediti za potrošnju što ekonomski nije opravdano“, objasnio je Šehoviæ. Zakonom, kako je naveo, postoji rizik i da se ugase MFI. Mladen Bojaniæ iz Pozitivne Crne Gore podržao je ideju da se ogranièe kamatne stope, ali smatra da predloženi model nije najsreænije rješenje. On je rekao da bi se amandmanski moglo djelovati da se na primjer CBCG obaveže da odredi referentne kamatne stope, ili da se ide na prosjeène kamatne stope, a da se onda za pojedinu vrstu kredita odredi koje su to maksimalne stope. (kraj) jlb