Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorski ekonomski rast zasnovan je na prodaji zemljišta, a ne na razvoju preduzeæa, inovacijama i investicijama u znanje, ocijenio je danas poslanik Pokreta za promjene (PzP) Zarija Pejoviæ. On je upitao šta æe se desiti kada se smanji obim kupovine nekretnina, porez na dodatu vrijednost, padnu budžetski prihodi i dovedu u pitanju plate zaposlenih u javnom sektoru. "Da li æe crnogorski real-liberalizam dovesti do sliènih efekata kao u Sjedinjenim Amerièkim Državama (SAD)? Da li u Crnoj Gori treba da ostanemo bez zemljišta, ruda, obale, šuma, pa da shvatimo da je sigurnije živjeti u društvu u kome se poštuju zakoni", pitao je Pejoviæ. On je podsjetio da je kreditna agencija Standard end pur /Standard & Poors/ Crnu Goru prema sigurnosti bankarskog sistema svrstala u devetu klasu, zajedno sa Nigerjom, Kostarikom, Gvatemalom, Libanom i Vijetnamom. Prema rijeèima Pejoviæa, iako je Zakon o bankama u jednom dijelu ogranièio moæ Centralne Banke, ta istitucija, kako smatra, ima dovoljno legalnog kapaciteta da sprovodi nadzor nad poslovanjem bankarskog sektora. "Pored formalnog- zakonskog, postoji i neformalni autoritet institucije-supervizora, koji je pod upitom, kada se uzme u obzir da su politièki moænici ušli u sektor bankarstva, kao što je sluèaj sa Prvom Crnogorskom bankom. Prva Crnogorska banka je u prošloj godini uveæala aktivu za skoro èetiti puta u odnosu na 2006 godinu", dodao je Pejoviæ. On je kazao da sluèaj SAD dokazuje da i bankarski sistemi najrazvijenijih zemalja mogu da pretrpe stresne gubitke, ako se krediti plasiraju zajmotražiocima koji ne mogu da ih otplate. "Neki analitièari ovome daju i drugaèiju dimenziju, govoreæi da je u pitanju poraz real liberalnog koncepta, koji je doveo do velikih raslojavanja u SAD, tokom posljednjih 20 godina. Ovo objašnjavaju èinjenicom da je porazom realsocijalizma prestala prijetnja kapitalistièkom sistemu, pa su se prihodi i privilegije zaposlenih smanjivali", saopštio je Pejoviæ. On je objasnio da je bogata elita preko finansijskog sistema nudila kredite sve širim siromašnim slojevima i logièno je došlo do krize. "U odnosu na zemlje regiona, statistike pokazuju da Crna Gora ima najveæu razliku izmeðu bogatih i siromašnih. Dok u Crnoj Gori graðanin prosjeèno duguje bankama oko 990 EUR, taj dug u Srbiji iznosi 480 EUR", tvrdi Pejoviæ. On je kazao da od privrednog rasta zavisi da li æe zaduženi graðani i privreda moæi da otplaæuju obaveze. (kraj) nus/drv