Podgorica, (MINA) - Seizmièki rizik u Crnoj Gori trenutno je najveæi u njenoj istoriji, pa je prilikom projektovanja i izgradnje objekata neophodno preduzeti mjere da bi se on umanjio, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja graðevinarstva i komunalne privrede Privredne komore. Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatoviæ objasnio je da je seizmièki rizik stepen oèekivanih šteta i gubitaka pri dejstvu zemljotresa i da je produkt seizmièkog hazarda -oèekivanog maksimalnog prirodnog nivoa seizmiènosti i stepena ošteæenja graðevinskog objekta. Glavatoviæ je kazao da statistika pokazuje da se na podruèju crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina dogaðaju snažni zemljotresi, podsjeæajuæi da je posljednji bio 1979. godine. On smatra da je realno oèekivati da u buduænosti zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale, odnosno izmeðu šest i po do sedam jedinica po Rihteru, pogodi cijelo primorje i Skadarsku kotlinu. “Zemljotres snage devet stepeni odnio bi u periodu van turistièke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio deset puta veæi. Ukupne štete bi sigurno bile izmeðu pet i 50 milijardi EUR”, kazao je Glavatoviæ, saopšteno je iz Komore. Centralni dio zemlje mogao bi, kako je rekao, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni dio do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest. On je kazao da je ispod podruèja Podgorice dubok i stalno aktivan rasjed koji presjeca zemljinu koru do dubine od 60 kilometara, i da je sreæa da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera. Profesor Graðevinskog fakulteta Srðan Jankoviæ kazao je da se u navedenim uslovima mora uèiniti sve da se seizmièki rizik umanji. “Ukoliko ništa ne preduzmemo, ulazimo u utakmicu koju unaprijed gubimo “, ocijenio je Jankoviæ. On je naveo da statistika pokazuje da je 80 odsto ljudskih žrtava u objektima pogoðenim zemljotresom. Da bi se umanjio seizmièki rizik, prema rijeèima Jankoviæa, potrebno je poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i graðenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojaèati postojeæe. “Propisi naroèito dobijaju na znaèaju u doba intenzivne gradnje i jako je bitno da novi objekti budu seizmièki sigurni. Ne postoji ekonomsko opravdanje da se tako i ne uèini, jer je mnogo jeftinije novi objekat napraviti seizmièki sigurnim, nego ojaèati stare", rekao je Jankoviæ. Prema njegovim rijeèima, postojeæi pravilnici su stari i potrebno je usvojiti nove u vezi sizmièke gradnje. Jankoviæ je ocijenio da je interes Crne Gore da prihvati eurokodove – deset standarda Evropske unije koji se odnose na graðevinarstvo. On je pojasnio da su Eurokodovi objavljeni kao 58 knjiga na šest hiljada strana, a da uz prateæe standarde, ima oko 20 hiljada stranica teksta na engleskom jeziku. Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Tanja Vujoševiæ kazala je da je pred Crnom Gorom veliki posao u vezi usvajanja eurokodova i da æe biti dobro ukoliko se to završi do 2020. godine. Ona je kazala da je prioritet za Crnu Goru jaèanje graðevinskih preduzeæa, odnosno investiranje u sektor graðevinarstva, a u tom pravcu je i Strategija razvoja graðevinarstva donijeta 2010. godine, koja je kompatibilna sa evropskom strategijom. Govoreæi o stanju u sektoru graðevinarstva u Evropskoj uniji, Vujoševiæ je kazala da su isti problemi kao i crnogorski - manjak kvalifikovanih radnika, ogranièeni kapaciteti za inovacije, problem neprijavljenog rada. (kraj) mib/isf