Podgorica, (MINA) – Zadržavanjem pojma nacionalne manjine u preambuli Povelje o ljudskim i manjinskim pravima dovodi se u pitanje autohtonost i državotvornost i izvornog crnogorskog naroda, ocijenio je danas potpredsjednik crnogorskog Parlamenta Rifat Rastoder. «Zadržavanjem tog pojma u preambuli Povelje dovodi se u pitanje autohtonost ne samo brojèano manjinskih naroda Muslimana-Bošnjaka, Hrvata i Albanaca, nego i izvornog državotvornog crnogorskog naroda», navodi Rastoder u pismu, dostavljenom agenciji MINA. U otvorenom pismu podgorièkim kancelarijama Savjeta Evrope i Posmatraèke misije Evropske Unije, beogradskoj kancelariji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, kao i èlanovima Ustavne komisije, Rastoder tvrdi da neke odredbe sadrže «formalno pravni osnov za kršenje osnovnih ljudskih prava». «Uporno insistiranje na pojmu nacionalne manjine, implicira na zakljuèak da se Srbija i Crna Gora, umjesto zajednice graðanskih, multinacionalnih i multietnièkih država-èlanica, pokušava ustanoviti kao nacionalna zajednica, sa jednom državotvornom nacijom i ostalim nacionalnim manjinama», smatra Rastoder. Prema njegovim rijeèima, to podstièe sumnje da je rijeè o neprincipijelnom odnosu prema drugim ravnopravnim narodima i pokušaju indirektnog redefinisanja multinacionalnih zajednica u jednonacionalne. «S druge strane, rijeè je o pokušaju svojevrsne ustavne verifikacije višedecenijskog direktnog ili indirektnog etnièkog èišæenja sada brojèano manjinskih naroda», naveo je Rastoder. On je istakao da nijesu potpuno jasne odredbe o manjinskim pravima, da je pozivanje na meðunarodna akta i konstatovanje prava nepotpuno i da se previða da taj segment prava obuhvata zaštitu svake manjine, naroèito nacionalne i etnièke . «Za brojèano manjinske, autohtone narode treba predvidjeti korpus prava, poput kulturne i personalne autonomije», predložio je Rastoder. On je naveo da je Nacrt povelje o manjinskim pravima pozitivan iskorak ka utemeljenju slobodnog i demokratskog društva, ali da su neutemeljene teze pojedinih èlanova Ustavne komisije da je dokument, po obimu predviðenih prava, iznad poznatih meðunarodnih standarda. «Naprotiv, Nacrt povelje ne samo da nije iznad, meðunarodnim aktima predviðenog minimuma obaveza u zaštiti ljudskih prava, nego nije ni ravan usvojenoj regulativi iz te oblasti niza zemalja u tranziciji», smatra Rasteder. «Zarad stvaranja pretpostavki za dugoroèno stabilne odnose i uslove življenja dostojne savremenim, posebno evropskim standardima, apelujemo za razumijevanje i otklanjanje, èini se, suštinskih nedostataka Povelje», naveo je Rastoder. On je predložio niz predloga za otklanjanje tih nedostataka. (kraj) mrd/pav*