Beograd, (MINA-BUSINESS) - Dugovi stanovnika Makedonije, Crne Gore i Rumunije bilježe najveæi rast u regionu u posljednje tri godine, dok su graðani Grèke i Hrvatske najzaduženiji, pokazalo je istraživanje finansijskog portala Kamatica. Najviši rast zaduženosti stanovništva je, prema istraživanju, prisutan kod zemalja koje su bile relativno najmanje zadužene i koje su imale osjetniju privrednu ekspanziju. U strukturi rasta zaduženosti, najveæim dijelom su zastupljeni stambeni i krediti za refinansiranje. »Grupe zemalja sa najveæom zaduženošæu stanovništva i najveæim rastom dugova graðana u protekle tri godine imaju i najveæe probleme sa neredovnim otplatama kredita«, navedeno je u izvještaju. U posmatranom periodu regionalno tržište je, kako se dodaje, bilo vrlo turbulentno. Zemlje poput Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske, a dijelom i Makedonija i Bosna i Hercegovina su tokom 2007. i 2008. godine imale vrlo visok stepen privrednog rasta. Kod Rumunije i Bugarske je rast bio rezultat pridruživanja Evropskoj uniji i znaèajnih priliva stranih investicija u sve privredne grane, dok je u ostalim zemljama rast bio prvenstveno zasnovan na privatizacijama i ulaganjima u nekretnine. Navedena kretanja su uticala na poveæanje moguænosti stanovništva da se dodatno zadužuje, što se i odrazilo na rast stepena zaduženosti. »Krajem 2008. godine dolazi do oštrog udara svjetske ekonomske krize, koja se u regionu najprije manifestovala krizom povjerenja u banke i znaèajnim povlaèenjem štednje stanovništva, a potom i osjetnim padom privredne aktivnosti i rastom nezaposlenosti. Sve ovo je rezultiralo poveæanjem neredovnih otplata kredita stanovništva«, navodi portal. Da bi se premostio problem ekonomske krize i stanovništvu donekle pomoglo u otplati, stimulisano je dodatno zaduživanje kroz programe subvencionisanja kredita i refinansiranje postojeæih, kao i kroz produženje roka otplate uz niže mjeseène obaveze. »Iako period od 2007. do ove godine karakterišu navedena dva potpuno razlièita privredna kretanja, oba su uticala na rast zaduženosti stanovništva zemalja regiona«, pokazalo je istraživanje. Visoko zadužene zemlje, na prvom mjestu Grèka i Hrvatska, uprkos velikim problemima i dalje bilježe rast zaduženosti. Primjetno je da Grèka znaèajno obuzdava zaduživanje i na nivou zemlje i na nivou stanovništva, pa bilježi rast od samo dva odsto kod dugova graðana u prethodne tri godine. Iako je Hrvatska još 2007. godine imala blizu 200 hiljada kredita koji su njene graðane doveli do bankrotstva, stanovništvo te zemlje se i dalje ubrzano zadužuje i danas svaki Hrvat duguje èetiri hiljade EUR, a svaki zaposleni deset hiljada. Imajuæi u vidu zaposlenost i prosjeènu zaradu u zemljama u regionu, visoku zaduženost imaju i Crna Gora, Rumunija i Bosna i Hercegovina. U srednje zadužene zemlje, prema kriterijumu zaduženosti stanovništva, mogu se ubrojati Srbija, Slovenija i Bugarska, koja je na granici visoke zaduženosti. Crna Gora i BiH trenutno imaju prosjeènu zaduženost po zaposlenom oko 5,5 hiljada EUR, što je u poreðenju sa prosjeènim platama u ovim zemljama izuzetno visoka zaduženost, posebno u sluèaju Bosne i Hercegovine. Srbija ima zaduženost po zaposlenom oko dvije hiljade EUR, što je skoro tri puta manje od Crne Gore i BiH i èak pet puta manje od Hrvatske. »Èak i kada se na ovo poreðenje dodaju prosjeène zarade, stanovništvo Srbije se mnogo ozbiljnije ponaša od graðana susjednih zemalja«, navodi portal Kamatica napominjuæi da Hrvatska ima oko 2,5 puta veæu prosjeènu zaradu nego Srbija, a Crna Gora 1,3 puta. Znaèajan uticaj na ovakve odnose je, kako se dodaje, imala i restriktivna politika Narodne banke Srbije, koja je prije par godina uvela ogranièenja u zaduživanju stanovništva na 30 odsto i 50 odsto za stambene kredite. »Sliènu politiku danas pokušavaju da sprovedu i centralne banke susjeda, ne bi li obuzdale ogroman rast zaduženosti stanovništva. Bitno je naglasiti da Srbija i dalje ima nizak stepen neredovnih otplata po kreditima stanovništvu, u odnosu na zemlje u okruženju«, podsjeæa portal. »Meðutim, primjetno je da ovaj udio u ukupnim kreditima raste i vjerovatno je da æe u narednim godinama biti na nivou zemalja u okruženju«. Trend u dinamici zaduživanja stanovništva u zemljama u regionu, ali i najveæa opasnost za buduæi period, predstavlja znaèajna neuravnoteženost rasta kreditne zaduženosti i prosjeènih zarada. »Ovakav trend bi mogao u buduæem periodu mnoge graðane dovesti do velikih problema u otplati kredita«, upozorava portal. (kraj) bvm