Podgorica, (MINA) – Vrhovno državno tužilaštvo treba da se bavi ratnim zloèinom iz 1992. godine kada je 14 vojnika Nikšiæko-šavnièke grupe muèeno i likvidirano u vojno-istražnom centru Lora u Splitu, poruèio je direktor Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, Radan Nikoliæ. Nikoliæ je na konferenciji za novinare rekao da je prošla 21 godina od ratnog zloèina, a da su sva istraživanja bez rezultata. „Razlog je opstrukcija glavnog državnog odvjetnika Hrvatske Mladena Bajiæa i potpuna podreðenost sada veæ bivšeg crnogorskog vrhovnog državnog tužioca Ranke Èarapiæ i predsjednika Vrhovnog suda Vesne Medenice“, kazao je NIkoliæ. On je naveo da je pravni osnov za opstrukciju sadržan u hrvatsko-crnogorskom Sporazumu o saradnji i gonjenju poèinilaca kriviènih djela, zloèina protiv èovjeènosti i genocida koji su 2006. godine potpisali Bajiæ i Medenica. Nikoliæ je objasnio da Sporazumom nijesu obuhvaæeni zloèini koji su hrvatski državljani poèinili nad crnogorskim državljanima na podruèju Hrvatske, veæ iskljuèivo „zloèini koji su poèinjeni na podruèju Hrvatske, odnosno prema državljanima Hrvatske, ali èiji poèinioci imaju prebivalište i-ili državljanstvo Crne Gore. „Vrhovno državno tužilaštvo treba da stavi van snage taj Sporazum ili da zatraži da se izmijeni kako bi obuhvatio i zloèine poèinjeni nad crnogorskim državljanima u Hrvatskoj i obezbijedila dinamika istrage“, naveo je Nikoliæ. On smatra da se crnogorski vrhovni državni tužilac, kome je istakao mandat, što prije treba da se izabere po preporukama Venecijanske komisije i da po stupanju na dužnost javno zatraži od kolega iz susjednih država pokretanje zvaniène istrage. Prema Nikoliæevim rijeèima, Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore od Komisije za nestala lica Republike Srpske, treba što prije da preuzme dokumentaciju o nestalim licima iz Crne Gore. „Dokumentaciju koja se odnosi na okolnosti zarobljavanja, stradanja i pronalaženja posmrtnih ostataka pripadnika Nikšiæko-šavnièke grupe treba hitno da dostavi Vrhovnom državno tužilaštvu Crne Gore“, rekao je Nikoliæ. On je kazao da treba pripremiti informacija o opstrukciji istraživanja i sankcionisanja zloèina u Lori koja æe se dostaviti hrvatskom i crnogorskom parlamentu, zaštitnicma ljudskih prava kao i na relavantne evropske adrese. Direktor Dalmatinskog komiteta za ljudska prava iz Splita Tonèi Majiæ, kazao je da ne treba previše oèekivati od meðunarodnog prava kako bi se zloèin u Lori istražio. On je kazao da je bilo mnogo dokaza koji su upuæivali na dešavanja u Lori. „Oèekivao sam da æe crnogorsko tužilaštvo uraditi posao. Oni su me konktaktirali i bio sam spreman da doðem u Podgoricu sa našim dokazima, ali sam nakon sedam dana uhapšen“, rekao je Majiæ. Za njega je to, kako je naveo, bila prevelika koincidencija iako su ga uhapsili zbog nekih drugih razloga. On je najavio da æe Dalmatinski komitet organizovati nekoliko pres koferencija preko kojih æe upoznati javnost sa dešavanjima u Lori. „Javnost u Hrvatskoj malo zna o tome, a u medijima je zloèin slabo propraæen“, rekao je Majiæ. On je naveo da brojne ljuske sudbine iz Lore nisu obuhvaæene procesuiranjem. „U maju ili poèetkom juna održaæemo tematsku konferencijo koja æe se baviti sudbinom Crnogoraca“, poruèio je Majiæ. On je naglasio da æe tražiti podršku politièara pa i Bajiæa, iako ne oèekuje da æe od njega to i dobiti. „Bajiæ je direktni sauèesnik u Lori“, kazao je Majiæ. Na pitanje da li æe izvršiti pritisak na tužilaštva u Crnoj Gori i Hrvatskoj, Majiæ je kazao da im to jedino preostaje. „Vršiti pritisak je krivièno djelo, ali je dobrodošlo sredstvo jer ga uzimamo u krajnoj nuždi i drugaèije ne ide“, rekao je Majiæ. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja logoraša Republike Srpske Vukan Kovaè, kazao je da zabrinjava odluka da se istraga obustavlja dok se svi odgovorni za zloèin u Lori ne uhapse. "To može trajati dok nas ne bude kao živih svjedoka", poruèio je Kovaè. On smatra da izmeðu zloèina u Morinju i Lori nema razlike. "Ali svi zatvorenici iz Morinja su se vratili porodicama, a iz Lore se nije vratilo više od 60 ljudi“, rekao je Kovaè. Zarobljenik koji je najduže ostao u Lori Dobrosav Bojoviæ, kazao je da izostaje podrška institucija kako bi se zloèin rasvijetlio. „Istrajaæemo u borbi da ovaj problem riješimo zbog naših sapatnika koji su odvedeni u rat“, poruèio je Bojoviæ. (kraj) brv/isf