Podgorica, (MINA) – Pohod na Dubrovnik, nazvan Rat za mir, bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori, a zloèini crnogorskih državljana daleko su od zadovoljenja pravde, ocijenila je direktor Centra za graðansko obrazovanje, Daliborka Uljareviæ. »Taj bezumni èin koji je proizveo mnoge ljudske tragedije mora ostati svjedoèanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za èinjenice o dogaðajima koji su imali svoje žrtve i poèinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda«, kazala je ona na konferenciji Rat za mir - 20 godina kasnije. Ovim skupom prvi put se u Crnoj Gori obilježava godišnjica napada na Dubrovnik. Cilj konferencije je otvaranje diskusije posveæene razlièitim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava kao i sudskom procesuiranju ratnih zloèina u kontekstu približavanja pravdi i pomirenju. »Procesi za ratne zloèine poèinjene na teritoriji Crne Gore, od crnogorskih državljana, daleko su od zadovoljenja pravde i potrebnog utvrðivanja èinjenica sa precizno izvedenom krivicom i naznaèenim poèiniocima koji su kažnjeni po zakonu«, kazala je Uljareviæ. Prema njenim rijeèima, više je razloga takve situacije, ali da je noseæi - politièki uticaj na pravosuðe, »koji proizvodi neizvedene optužnice sa najèešæe neutvrðenom krivicom optuženih«. Zemlje regiona su, kako je navela, prihvatile kao strateški cilj evro-atlantske integracije, a da bi ga ispunile moraæe da kroz sveobuhvatne postupke i presude koje razoblièavaju poèinjene zloèine, dokumentuju jedno vrijeme tame i beznaða. »I danas gledamo na politièkoj sceni one koji su zapaljivim javnim nastupima jurišali da oèiste sve što je #njihovo#. Nijesmo još u potpunosti raskrstili sa avetima prošlosti i mitova«, kazala je Uljereviæ. Ona je ocijenila da æe sa novim generacijama koje dolaze, proces suštinske evropeizacije biti mnogo brži i djelotvorniji. "Dolazeæim generacijama moramo ostaviti pravu istinu o svemu što se dešavalo devedesetih«, kazala je ona, i ocijenila da je istina osnova buduænosti koja obeæava prosperitet. Izvršni direktor Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Preleviæ kazala je da je Dubrovnik jedini grad koji kod nje izaziva osjeæaj radosti i sjeæanja na bezbrižna vremena i bolni stid. Ona je kazala da je tada živjela u Beogradu u kom je bilo teško oduprijeti se »orkestriranom ludilu«, ali da su ona i njeni prijatelji veæ tada prozreli »laž da nas Dubrovnik napada, da se tamo brani Beograd i da ratujemo za mi«. Ona je poruèila da i nakon 20 godina od tada treba podsjetiti da Dubrovnik nije napadao Beograd, Podgoricu i Prevlaku. »Veæ su sjedjeli doma, braneæi svoje kuæe od nas, naših do zuba naoružanih suludih predstavnika rušitelja i razaraèa razuma i života«, kazala je Gorjanc Preleviæ. U sklopu konferencije prvi put u Crnoj Gori izložene su fotografije mladog dubrovaèkog fotografa Pava Urbana, koji je tokom fotografisanja na Stradunu poginuo od udara granate 6. decembra 1991. godine. “On je svoj grad branio onako kako je najbolje umio – fotografijom, slikajuæi i za nas svjedoèanstvo laži da Dubrovnik napada nas, i da dim od navodnih granata dubrovèani proizvode sami da bi nas ocrnili pred svijetom”, rekla je Gorjanc Preleviæ. Predstavnica Centra za suoèavanje sa prošlošæu Documenta iz Zagreba, koji je jedan od organizatora konferencije, Vesna Teršeliè, kazala je da se mora postaviti pitanje kako se predstavljaju èinjenice i kakvo je njihovo mjesto u istorijskim užbenicima. Prema njenim rijeèima, suoèavanje s prošlošæu je dug proces, ali on zavisi od volje politèkih elita. "Iako smo od 2000.godine poèeli raditi intenzivnije na suoèavanju sa ovim èinjenicama, pitanje je koliko se uèinilo da bi se priznala patnja stradalih i izgradilo povjerenje preživjelih”, kazala je ona. Ona smatra da predstoji ostvarivanje prava na istinu, pravièni sudski postupak, naknadu štete i obešteæenje za sve žrtve rata, ali i borba da se više ne dopusti govor mržnje koji je predhodio napadu na Dubrovnik. “Ovaj skup je prilika da razmislimo kako kvalitetnije priznati patnju stradalih i da se zapitamo šta kao društva možemo napraviti za suoèavanje s prošlošæu da bi lakše gradili sljedeæe politièke vizije iI zajednièku buduænost koja nas oèekuje u Evropskoj Uniji”, zakljuèila je Teršeliè. (kraj) mib/isf