Podgorica, (MINA) - Razgranièenje i utvrðivanje državne granice izmeðu Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH) završeno je, i oèekujese potpisivanje Ugovora o državnoj granici, èime æe te dvije države prve od bivših èlanica SFRJ riješiti pitanje granice, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Iz tog resora su, povodom interesovanja javnosti u vezi sa Rezolucijom o Sutorini, koju je poslanik Zastupnièkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Beæiroviæ uputio u zvaniènu parlamentarnu proceduru, saopštili da su meðunarodno priznate granice država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije nekadašnje republièke granice. „Poznat je stav meðunarodne zajednice iz 1992. godine, da nema prekrajanja nekadašnjih republièkih granica“, kaže se u saopštenju. Iz MUP-a su podsjetili da su pregovori na obavljanju poslova razgranièenja, utvrðivanja državne granice i pripremama na zakljuèivanju meðunarodnog ugovora o državnoj granici izmeðu Crne Gore i BiH poèeli u oktobru 2008, a završeni u maju ove godine. Kako su naveli, na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i BiH, održanom 26. i 27. maja ove godine u Sarajevu, usaglašena su i parafirana (verifikovana) sva granièna dokumenta od komisija i struènih grupa, i to Ugovor o državnoj granici izmeðu Crne Gore i BiH, Tekstualni opis protezanja državne granice i Topografska karta razmjera 1:25000 sa ucrtanom graniènom linijom. „Cjelokupna državna granica ucrtana je na 19 topografskih karata, prema važeæim podacima u katastru, sa spiskom koordinata svih prelomnih taèaka, od tromeðe Crne Gore, BiH i Srbije na sjevernom dijelu, do tromeðe Crne Gore, BiH i Hrvatske na južnom dijelu“, kazali su iz Mnistarstva. Oni su naglasili da su sva granièna dokumenta verifikovali i èlanovi Komisije, predstavnici sva tri konstitutivna naroda u BiH. „Nekadašnja administrativna, katastarska granica, postala je državna granica, što je u skladu sa stavom Badinterove komisije“, kaže se u saopštenju. Navodi se da su Protokolom o odreðivanju tromeðnih taèaka, koji je potpisan u Sarajevu, 2. oktobra 2003. godine, odreðene tromeðne graniène taèke na sjevernoj i južnoj tromeði izmeðu Crne Gore, Srbije i BiH, i izmeðu Crne Gore, BiH i Hrvatske. „Vlada Crne Gore je, na sjednici od 12. juna ove godine, na predlog MUP-a, usvojila je Izvještaj o voðenju pregovora na pripremama za zakljuèivanje Ugovora o dravnoj granici izmeðu Crne Gore i BiH i prihvatila Predlog ovog ugovora, èime su u Crnoj Gori okonèane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora“, naveli su iz Ministarstva. Iz tog resora su pojasnili da æe komisije za granicu Crne Gore i BiH formirati zajednièko radno tijelo, u èijoj nadležnosti æe biti da izvrši obilježavanje tim Ugovorom utvrðene državne granice na terenu. Takoðe, kako su naveli, Vijeæe ministara BiH je 6. novembra ove godine, utvrdilo Predlog ugovora o državnoj granici izmeðu Crne Gore i BiH, i taj akt je sada u daljoj proceduri kod Predsjedništva te državre. „Nakon završetka procedura Predsjedništva BiH, stvaraju se uslovi za potpisivanje ovog Ugovora, nakon èega slijedi njegovo potvrðivanje, odnosno ratifikacija, sa ciljem stupanja na snagu“, precizirali su iz MUP-a. Oni su pojasnili da su se komisije, tokom voðenja pregovora o razgranièenju izmeðu Crne Gore i BiH, rukovodile podacima sadržanim u Katastru dvije države, odnosno nekadašnjim administrativnim granicama, koje su postale državne, nakon obnove, odnosno sticanja nezavisnosti Crne Gore i BiH. „Ni na jednoj sjednici komisija nije pokrenuto pitanje navedeno u Rezoluciji o Sutorini“, naglasili su iz MUP-a. Oni su podsjetili i na nedavnu izjavu ministra civilnih poslova BiH, Sredoja Noviæa, koji je kazao da „nije bilo ništa sporno za utvrðivanje granice BiH i CG”. U MUP-u smatraju veoma znaèajnim i saopštenje Vijeæa ministara BiH nakon utvrðivanja Predloga ugovora o državnoj granici, u kojem se navodi da „dvije države na ovaj naèin, poštujuæi suverenitet i teritorijalni integritet, unaprjeðuju bilateralne odnose, ispunjavanjem obaveze preuzete Poveljom Ujedinjenih nacija i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, evropskim i globalnim partnerima o spremnosti BiH i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja”. Iz tog resora su podsjetili i na izjavu predsjednika Komisije za granicu BiH, Željka Obradoviæa, u kojoj je „odbacio kao neutemeljene tvrdnje kako Sutorina pripada BiH”. „Iako su se struèna povjereništva do kraja složila oko svih spornih pitanja vezanih za granicu izmeðu BiH i Crne Gore, te bi skori potpis mogao oznaèiti poèetak konaènog rješavanja pitanja granica, buduæi da se sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije spore, grupa profesora iz Sarajeva je, zbog oèito politièkih motiva, odluèila problematizirati pitanje Sutorine”, kazao je Obradoviæ. (kraj) gop