Podgorica, (MINA) – Razgranièenje i utvrðivanje državne granice izmeðu Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BIH) završeno je na pravno valjan i pravedan naèin, zakljuèio je skupštinski Odbor za meðunarodne odnose i iseljenike. Odbor je danas saslušao ministre vanjskih poslova i evropskih integracija i unutrašnjih poslova, Igora Lukšiæa i Raška Konjeviæa, povodom novonastalog spora sa BiH oko granice na podruèju Sutorine. Inicijativu za saslušanje podnio je lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajoviæ. Odbor u zakljuècima, koje je podržala veæina èlanova tog tijela, navodi da su dvije države priznale jedna drugu i da tada nijedna od strana nije „istakla bilo kakvu rezervu“. „Odbor oèekuje da æe parlament BiH u daljem postupku imati u vidu dosadašnju proceduru u izradi Ugovora o državnoj granici i cijeniti usaglašenost dokumenata i njegovo potvrðivanje i ratifikaciju u dva parlamenta“, navodi se u zakljuècma. O zakljuècima Odbora nijesu se izjašnjavali poslanici opoziije, Goran Daniloviæ i Milan Kneževiæ, jer nijesu bili saglasni sa odlukom da Odbor o tom pitanju danas donosi zakljuèke. Lukšiæ je kazao poslanicima Odbora da pokretanje pitanja oko Sutorine neæe ugroziti evroatlantski put Crne Gore, kao i da je ono, kako je naveo, politièki iskonstruisano. „Naša pozicija je od samog poèetka jasna i ne vidim apsolutno razlog da se bilo šta tu mijenja“, rekao je on, dodajuæi da to prozilazi iz èinjenice da Crna Gora vodi principijelnu spoljnu politiku èiji je jedan od prioriteta regionalna i dobrosusjedska saradnja. Takva politika države je, kako je naveo, u skladu i sa proklamovanim ciljevima Crne Gore koji se tièu evropskih i evroatlantskih integracija. Lukšiæ je odbacio tvrdnje posalnika opozicije da je pokretanje pitanja oko Sutorine posljedica „dogovora krugova iz Crne Gore i BiH“ ili potrebe da se skrene pažnja s pitanja razgranièenja u Prevlaci. „Želim da odbacim bilo koju vrstu špekulacije da tu postoji bilo kakav zakulisni dogovor bilo koga, ili da otovrimo ovo pitanje da bi zatvorili ono i tako dalje. Dakle, apsolutno to odbacujem“, poruèio je on. Utvrðivanje državnih granica za Vladu Crne Gore je, kako je objasnio Lukšiæ, visoko pozicionirani cilj. On je kazao da situacija nije ista kada je u pitanju razgranièenje sa Hrvatskom u Prevlaci u odnosu na razgranièenje u podruèju Sutorine. „Pitanje Sutorine je politièki iskonstruisano, to je jedan politièki višak koji treba što prije otkloniti, jer su na osnovu višegodišnjih pregovora koje su vodili ekspertski timovi parafirani sporazumi koje su prihvatili Vlada Crne Gore i Vijeæe ministara BiH“, objasnio je Lukšiæ. On je kazao da je Crna Gora i BiH potpisivanjem tog sporazuma trebalo da budu primjer za cijeli region. „Naše oèekivanje, naše uvjerenje je da æe unutrašnje pravne procedure u BiH biti dovedene do kraja uskoro“, rekao je Lukšiæ. On, kako je naveo, oèekuje da æe pravne èinejnice i rezultati pregovora nadvladati usku politiku, kao i da æe obije države potpisivanjem, kasnije i ratifikovanjem, Ugovora o granici pokazati "snažnu posveæenost saradnji i dobrosusjedskim odnosima". Konjeviæ je podsjetio na proces pregovora oko granice, kao i ono što je Ministarstvo unutrašnjih poslova uradilo kada je u pitanju razgranièenje. On je podsjetio da su pregovori oko granice izmeðu dvije države završeni i da su Vijeæe ministara BiH i Vlada Crne Gore prihvatili odredbe o granicama izmeðu dvije države. kako je rekao, potpisivanjem Ugovora bila bi poslata „pozitivna poruka za države regiona i evropske partnere da države Zapadnog Balkana mogu samostalno rješavati otvorena pitanja“. Razgranièenje izmeðu Crne Gore i BiH je, kako je ponovio, završeno. „I oèekujemo da se Ugovor o razgranièenju potpiše nakon internih procedura u BiH“. „Tokom voðenja pregovora oko granice izmeðu dvije države od 2008. godine nikada nije otvarano pitanje Sutorine“, kazao je Konjeviæ. On je rekao da vjeruje da æe, bez obzira na pokrenutu inicijativu, procedura oko ratifikacije Ugovora i ostala dokumenta koja prate tu proceduru biti „relativno brzo završena“, kao i da æe je prihvatiti obje države. Konjeviæ je objasnio da oèekuje da æe to biti završeno u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta dvije države, kao i unapreðenja bilateralnih odnosa. „To potpisivanje æe dati dalji doprinos regionalnoj saradnji a sve u duhu zajednièkog opredjeljenja i zajednièkoj evropskoj perspektivi“, rekao je Konjeviæ. On je kazao da je pitanje razgranièenja veoma znaèajno za Crnu Goru na putu integracija, objašnjavajuæi da mu je zbog toga posveæena posebna pažnja. Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajoviæ kazao je da i on oèekuje da æe se pitanje riješiti u korist Crne Gore, pitajuæi da li postoji moguænost da se to ipak ne desi tako. „Šta ako se vaša, a i oèekivanja cijele crnogorske javnosti, ne ispune? Da li je oèekivana tužba, da li idemo na arbitražu i koliko je Crna Gora uopšte spremna za takav scenario“, upitao je Pajoviæ. On je pitao i da li spor sa BiH može uticati na evroatlantski put Crne Gore, na šta je Lukšiæ odgovorio negativno. Lukšiæ je, odgovarajuæi na pitanja Pajoviæa, kazao da ne vidi razlog da se pitanje koje je veæ riješeno ponovo prespituje.“Nema razloga da Crna Gora prihvati da se ovo pitanje otvara u meðunarodnim organima“. On je kazao da otvaranje pitanja Sutorine može da posluži samo unutrašnjim politièkim potrebama u BiH. „Sve i da se to desi nema rizika da bi stvar naših granica mogla da se iskomplike“, rekao je on, objašnjavajuæi da su sve pravne èinjenice, kako je naveo, na strani Crne Gore. Prema rijeèima Lukšiæa, pozicija Crne Gore je superiorna i to ne samo zbog pravnih èinjenica u sluèaju Sutorine. „Može da ugrozi, nažalost, samo evropski put BiH, a ne i Crne Gore“. On je ukazao i na èinjenicu da se stavovi pojedinaca ili pojedinih grupa ne mogu posmatrati kao državni stavovi. Poslanik Demokratskog fronta Goran Daniloviæ kazao je da je pokretanje pitanja oko Sutorine ispolitizovano. „Slažem se, vjerovali ili ne, da je ovo politièki iskonstruisano pitanje, ali sam htio da vas pitam šta mislite, ko je je to uradio“, poruèio je Daniloviæ. Prema njegovim rijeèima, pokretanje tog pitanja rezultat je, ne samo unutrašnjih kretanja u BiH, veæ i dogovorom na realciji Podgorica – Sarajevo. „Mislim da je ova afera dogovorena izmeðu krugova u Crnoj Gori i BiH“. Daniloviæ je ocijenio da je ta pokrenuta kako bi se skrenula pažnja sa problema u razgranièenju sa Hrvatskom u Prevlaci. Poslanik Bošnjaèke stranke Suljo Mustafiæ ocijenio je da su pokretanjem pitanja razgranienja u Sutorini okrnjeni dobri odnosi dvije države. On je, podsjeæajuæi na prošlost regiona i devedesete, kazao da na Balkanu ne bi trebalo pokretati pitanja granica veæ bi se, kako je naveo, trebalo baviti pitanjem povezivanja dvije države kroz izgradnju bolje infrastrukture. Mustafiæ, kako je naveo, vjeruje da æe se pitanje Sutorine zatvoriti veoma brzo i da æe „predstava oko ambasadora“ biti završena sa obije strane. Poslanik Pokreta za promjene Koèa Pavloviæ kazao je da je saglasan da je pitanje Sutorine ispolitizovano, dodajuæi da je ono izmišljeno kako bi bilo upotrijebljeno „na unutrašnjoj sceni dvije države“. „Ovo je jedna predstava kabaretskog tipa kojim se želi demonstrirati tobožni patriotizam režimskih ministara i njihova briga za državu, dakle predstava koja se odvija u režiji Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) i njihovih medija“, rekao je Pavloviæ. Poslanik Milan Kneževiæ kazao je da se stalno pominju „floskule“ o dobrosusjedskim odnosima, dok Crna Gora nema definisane granice. „Trenutno Crna Gora ima više otvorenih graniènih sporova nego èovjek koji je pao iz aviona otvorenih preloma. Vaša politika je svaèiji drugovi a nièiji prijatelji i to ste potvrdili i u ovom sluèaju“, poruèio je Kneževiæ. Èitava prièa oko Sutorine, kako smatra, napravljena je jer „smo mi izgubili Prevlaku“. „Kad izgubimo Prevlaku, reæi æete- dobro je, makar smo saèuvali Sutorinu“, kazao je Kneæeviæ. Posalnik DPS-a Mevludin Nuhodžiæ ocijenio je da su svi pravni argumenti, kada je u pitanju Sutorina, na strani Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, inicijativa može biti destruktivna za BiH i on vjeruje da Crna Gora neæe biti adresa ni za jednu posljedicu te situacije. Posalnik SDP-a Borislav Banoviæ podsjetio je na istorijske i pravne èinjenice oko Sutorine. Prema njegovim rijeèima, uprkos svim èinjenicama, pitanju Sutorine se mora pristupiti sa posebnom ozbiljnošæu. (kraj) sel/boj