Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Spašavanje Prve banke Crne Gore izazvalo je razlièite reakcije u crnogorskoj javnosti i dok neke partije i analitièari to vide kao primjer korupcije i konflikta interesa, drugi smatraju da je odluka Vlade ekonomski ispravna i neophodna. Ekonomski analitièar Predrag Drecun ocijenio je da je odluka crnogorske Vlade da Prvoj banci odobri kredit od 40 miliona EUR bila nužna, jer je ta finansijska kompanija jedan od glavnih stubova bankarskog i cjelokupnog ekonomskog sistema Crne Gore. »Krahom ili pojaèanom nelikvidnošæu Prve banke bili bi ugroženi graðani i privreda koji u njoj imaju depozite, veliki broj malih i srednjih preduzeæa kao i njihovi kooperanti koji nijesu deponenti banke. U pitanju su povezane karike i kriza jednog segmenta mogla bi veoma negativno da se odrazi na cjelokupan sistem«, rekao je Drecun agenciji Mina-business. On smatra da je jedino država mogla da brzo odluèi o finansijskoj pomoæi Prvoj banci i da je takva odluka ekonomski potpuno opravdana i ispravna. Sa njim se, meðutim, ne slaže profesor podgorièkog Ekonomskog fakulteta, Mirjana Kuljak, koja je ocijenila da je odluka Vlade primjer korupcije i apsolutne vlasti. »Ovu vlast treba smijeniti, ali prvo treba provjeriti porijeklo poèetnog kapitala pojedinaca koji su ovu državu zarobili i pretvorili je u obièan feudalni posjed«, rekla je Kuljak. Prema rijeèima Drecuna, snažan rast poslovanja Prve banke poseban je problem, kao i naèin na koji je ta kompanija brzo postala jedan od najvažnijih djelova u funkcionisanju finansijskog i privrednog sistema. »Njen rapidan rast morao je da opomene sve nadležne u državi da mnogo ozbiljnije analizira uzroke i posljedice takvog rasta, koji je u posljednje tri godine bio impozantan«, kazao je Drecun. On smatra da 40 miliona EUR nije velika cijena za spašavanje bitne karike u bankarskom sistemu i da je dobro ako se banka može spasiti sa tom sumom novca. »Još neke banke, meðutim, imaju probleme zbog èega bi na isti naèin mogle da traže državnu pomoæ. Vlada se može naæi u poziciji da mora pomoæi svim bankama koje joj se obrate, jer se obavezala da æe garantovati sve depozite u punom iznosu«, upozorio je Drecun. Prva banka je zahtjev za pomoæ uputila u skladu sa Zakonom o podršci bankarskom sektoru koji je Skupština usvojila krajem oktobra. Vlada je Prvoj banci kredit odobrila na tri mjeseca sa moguænošæu produžetka do maksimalnih godinu i kamatnoj stopi od 2,5 odsto. Kredit æe biti operativan kada Vlada i Prva banka potpišu ugovor, što bi, kako su kazali predstavnici Pokreta za promjene (PzP), moglo biti štetno za državu. Ta partija je od vrhovnog državnog tužioca, Ranke Èarapiæ, u petak zatražila da pokrene istragu o namjeri Vlade da sklopi ugovor o kreditiranju Prve banke i poništi ga ukoliko se utvrdi da bi njegovo stupanje na snagu državi nanijelo nenadoknadivu štetu. PzP je Èarapiæ dostavio Inicijativu za preispitivanje zakonitosti i štetnosti Odluke Vlade da odobri Prvoj banci Crne Gore kreditjer u toj partiji smatraju da izvršna vlast nije imala pravni osnov da razmatra zahtjev te finansijske kompanije, jer je to u suprotnosti sa Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sektora. Tim Zakonom se, podsjeæaju iz PzP-a, radi zaštite bankarskog sektora od posljedica svjetske finansijske krize i oèuvanja njegove sigurnosti i stabilnosti, garantuje isplata depozita i propisuju mjere za oèuvanje likvidnosti i solventnosti banaka koje su osnovane i posluju u Crnoj Gori. »Problemi sa likvidnošæu Prve banke nijesu posljedica globalne finansijske krize, jer u njenoj aktivi ne postoje hartije od vrijednosti ili druga aktiva emitenata iz Sjedinjenih Amerièkih Država (SAD) ili nekih drugih evropskih, èiji bi pad vrijednosti na svjetskim berzama ugrozio banèinu likvidnost i solventnost«, naveo je u Incijativi predsjednik PzP-a, Nebojša Medojeviæ. Predstavnici Srpske narodne stranke (SNS) pozvali su Komisiju za utvrðivanje konflikta interesa i druge državne organe da utvrde na osnovu kog dokumenta Vlada može odobriti kredit Prvoj banci, èiji je veæinski vlasnik brat premijera Mila Ðukanoviæa. Najveæi akcionari Prve banke su Aco Ðukanoviæ, koji kontroliše 46,49 odsto akcijskog kapitala i Elektoprivreda Crne Gore sa 18,25 odsto odsto vlasništva. Meðu manjim akcionarima su Lovæen osiguranje sa 2,98 odsto, premijerov Kepitel /Capital/ invest sa 2,86 odsto i P&G Agencija Vuka Rajkoviæa sa 2,22 odsto akcijskog kapitala. (kraj) ram/bvm