Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predlagaèi Interpelacije za pretresanje rada Vlade u vezi sa odlukom o zaduživanju kod Kredit Svis /Credit Swiss/ banke smatraju da je Crna Gora sve bliže dužnièkom ropstvu, dok u izvršnoj vlasti tvrde da se država zadužila po izuzetno povoljnijim uslovima. Interpelaciju za pretresanje rada Vlade, u vezi sa odlukom o novom zaduživanju kod Kredit Svisa, Skupštini je podnijelo 27 poslanika Nove srpske demokratije (Nova), Socijalistièke narodne partije (SNP) i Pokreta za promjene (PzP). Vlada je poèetkom aprila odluèila da se kod Kredit Svis banke zaduži za iznos od 150 miliona EUR, po kamatnoj stopi od 7,9 odsto, na period od pet godina. Aranžman sa Kredit Svisom biæe definisan u vidu izdavanja euro obveznica, a 52 miliona od ukupnog iznosa zaduživanja odnosiæe se na refinansiranje postojeæeg duga prema toj banci. Poslanik Nove, Strahinja Bulajiæ, je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansija i budžet saopštio da ubrzano i prekomjerno zaduživanje Crne Gore u inostranstvu, kreditima koji se ne koriste za razvojne projekte i otvaranje radnih mjesta, ukazuje na nesnalaženje i nestruènost Vlade, kao i na nedomaæoinski odnos bez plana i vizije. “Ogroman pad životnog standarda, poveæanje broja nezaposlenih i obespravljenih, nedostojne plate sve manjeg broja onih koji rade, drastièno smanjenje i nedostatak stranih investicija i rapidno rastuæi državni dug su slika stanja crnogorske ekonomije”, rekao je Bulajiæ. On je podsjetio da se za posljednjih šest godina javni dug Crne Gore poveæao 100 odsto i da sada iznosi skoro 1,7 milijardi EUR, sa tendencijom daljeg rasta. “Neshvatljivo opredjeljenje Vlade da se država finansira kreditnim zaduživanjima u inostranstvu je vrhunski ekonomski oportunizam i primjer odsustva elementarne finansijske logike. Tako se stvaraju uslovi koje u literaturi poznajem pod nazivom dužnièko ropstvo”, poruèio je Bulajiæ. Pomoænik ministra finansija, Nemanja Pavlièiæ, tvrdi da se država kreditnim aranžmanom kod Kredit Svis banke zadužila pod izuzetno povoljnim uslovima. On je podsjetio da su postojala tri moguæa naèina zadužavanja države u ovoj godini i to izdavanjem euroobveznica i zaduživanjem kod Svjetske banke (SB) i drugih banaka i investitora. Od izdavanja euroobveznica se, kako je objasnio Pavlièiæ, odustalo zbog visoke cijena zaduživanja, koja je u januaru ove godine dostigla 10,5 odsto. Pavlièiæ je kazao da je u februaru upuæen poziv svim meðunarodnim finansijskim institucijama i da je, od malog broja dostavljenih, izabrana ponuda Kredit Svisa. Po osnovu tog aranžmana, državni dug Crne Gore æe se poveæati za 98 miliona EUR, odnosno oko tri odsto i iznosiæe 48,1 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP). Kredit æe biti iskorišæen za potrebe finansiranja budžeta, servisiranja duga i stvaranje fiskalnih rezervi, a biæe otplaæivan u periodu od pet godina, odnosno do 2017. godine. Otplata æe poèeti 24 mjeseca od dana povlaèenja. Vlada sa Kredit Svisom 2009. godine zakljuèila dva aranžmana u visini od oko 91 milion EUR, od èega je 21 milion bio obezbijeðen zlatom, a drugi kredit od 40 miliona se otplaæuje u godišnjim ratama do 2014. godine. Ministarstvo finansija æe uskoro poèeti i pregovore sa jednom stranom bankom koja je izabrana za prvorangiranog ponuðaèa za zakljuèenje kreditnog aranžmana od 100 miliona EUR, od èega æe 60 miliona biti pokriveno garancijom Meðunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), koja je dio SB. “Nadam se da æemo do polovine jula uspješno završtiti i taj kredit sa SB, èime æe nam 75 odsto budžetskih potreba za ovu godinu biti zadovoljeno”, rekao je Pavlièiæ i podsjetio da je zaduženje države ovogodišnjim rebalansom budžeta predviðeno na 308 miliona EUR. Ministarstvo æe, kako je naveo Pavlièiæ, do kraja godine razmotriti i moguænosti zaduživanja za preostalih 40 do 50 miliona EUR. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jeliæ, ocijenio je da se Vlada dobro snalazi u “ovom turbulentnom vremenu”, kao i da je struèna i sposobna za voðenje ekonomske politike. Prema njegovim rijeèima, državni dug Crne Gore je ispod prosjeka u EU i u okvirima Mastrihtskih kriterijuma. Poslanik Pokreta za promjene (PzP), Zarija Pejoviæ rekao je da u aktuelnom aranžmanu sa Kredit Svis bankom, kao i u onom iz 2009. godine, postoje element koruptivnih radnji. Pavliæiæ je Pejoviæu poruèio da je potrebno dublje bavljenje ekonomijom i meðunarodnim finansijama kako bi se mogle donostiti ocjene o tome da li je neki kredit “dobar ili loš”. Pavlièiæ je, odgovarajuæi na pitanje poslanika Nove, Radojice Živkoviæa, zašto Vlada nije razmatrala moguænost zaduživanja kod Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF), kazao da je ta institucija tražila dva uslova – poveæanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) i smanjivanje plata i penzija. U SNP-u smatraju da je važno detaljno znati svrhu kredita odnosno njegovu upotrebu, kao i sposobnost vraæanja. Èlanovi Odbora raspravljali su danas i o Izvještaju Komisije za koncesije za prošlu godinu, koji je tom skupštinskom tijelu dostavljen samo na uvid. Novina je da æe se ove godine prvi put na plenumu raspravljati o tom dokumentu. Odbor je u veæini kritikovao ovogodišnji izvještaj Komisije, jer je, kako su ocijenili, više edukativnog karaktera i bez osnovnih podataka i uporednih pokazatelja. Ponovljena je i prošlogodišnja primjedba da je sajt Komisje još u izradi, na šta je njen direktor Slobodan Peroviæ saopštio da sajt radi od aprila prošle godine. Èlanovi Odbora konstatovali su da postoji veæi prostor za naplatu naknada od koncesija, kao i da bi tom oblašæu trebalo u pojedinim sluèajevima da se pozabavi i državni tužilac. Odbor je Peroviæu savjetovao da do rasprave u plenumu dopuni izvještaj kako ne bi došlo do “žestoke rasprave”. Na veæinu pitanja èlanova Odbora Peroviæ je uglavnom odgovarao da "to nije u nadležnosti Komisije", na šta je poslanik SNP-a, Dragoslav Šæekiæ, predložio da ta institucija promijeni naziv u Komisija bez nadležnosti. Peroviæ nije mogao da saopšti koliko je u prošloj godini kompanija Vektra Jakiæ uplatila na osnovu koncesione naknade za šume, objašnjavajuæi da to nije u nadležnosti Komisije. “Nemojte me to pitati”, kazao je Peroviæ Živkoviæu. Živkoviæ je konstatovao da se iz rasprave može zakljuèiti da ništa nije u nadležnosti Komisije, kao i da bi pristiglim žalbama mogao da se bavi "neki službenik Ministarstva". Peroviæ je saopštio da Komisija radi u skladu sa zakonom koji je Skupština usvojila i koji je, kako je podsjetio, “prošao i kroz ruke èlanovima Odbora”. “Komisija ne može nikoga da èupa za rukav i govori mu da uzme koncesiju, a nemamo ni nadležnosti da bilo koga natjeramo da dostavlja ugovor, kao i da odreðujemo visinu koncesionih naknada. Niko nije dužan ni detaljno da kaže zašto je neki ugovor raskinut”, rekao je Peroviæ. “Vi vidite kakav ste zakon donijeli”. Sporne su za èlanove Odbora bile i ugovorene usluge Komisije koje su u prošloj godini iznosile oko 16 hiljada EUR, kao i stavka službena putovanja od 12,6 hiljada EUR. Poslanik SNP-a, Veselin Bakiæ, smatra da država ne vodi nikakvu kontrolu na rad koncesionara, kao i kolièine korišæenja dobara. “Trebalo bi napraviti reviziju svih koncesionih ugovora”, tvrdi Bakiæ. Èlanovi Odbora zakljuèili su da bi trebalo precizno navesti zašto su pojedini ugovori raskinuti, a izvještaj dostavljati u detaljnijoj formi sa više uporednih podataka. (kraj) jlb/nar