• četvrtak, 24 jul 2025

Razlièitost zaloga za buduænost

Razlièitost zaloga za buduænost
Pariz, (MINA) - Crna Gora je primjer kako prožimanje etnièkih, vjerskih i kulturnih raznolikosti, kroz balkansko, mediteransko i evropsko nasljeðe, može i treba da bude zaloga bolje zajednièke buduænosti, ocijenio je danas premijer Milo Ðukanoviæ. On se u Parizu, na prvom samitu Barselonskog procesa - Unija za Mediteran, zahvalio svim èlanicama tog procesa na podršci Crnoj Gori da postane punopravan èlan tog evro-mediteranskog partnerstva. Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Monako primljeni su ranije danas u Uniju za Mediteran. „Crna Gora æe, a uvjeren sam i ostale tri nove èlanice, naša dva susjeda sa mediteranske obale Balkana - Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, kao i Knjaževina Monako, biti prepoznata kao pouzdan i konstruktivan partner“, kazao je Ðukanoviæ. On je podsjetio da je Crna Gora državnost i meðunarodno priznanje obnovila prije nešto više od dvije godine na demokratskom referendumu, u skladu sa najvišim evropskim standardima. „Prvi put je na Balkanu stvorena država na takav naèin“. „I na ovom suštinski važnom primjeru, potvrdili smo sposobnost za dijalog i toleranciju, za senzibilan i odgovoran odnos prema oèuvanju unutrašnjeg multietnièkog i multireligijskog sklada i stabilnosti, za istoriju i tradiciju dobrosusjedstva i saradnje – zajednièkih vrijednosti koje baštini Mediteran i njegova drevna civilizacija, tokom svoje burne istorije“, rekao je Ðukanoviæ. On smatra da ostvareni rezultati na unutrašnjem i meðunarodnom planu preporuèuju „Crnu Goru da u ovoj godini zapoène višu fazu svoje evropske integracije“. Ðukanoviæ je naveo da Crna Gora snažno podržava projektnu dimenziju Inicijative Barselonski proces - Unija za Mediteran. „Vjerujem da æe 13. jul za Evropu i Mediteran ostati zauvijek zapamæen kao dan odluke o zajednièkoj posveæenosti izgradnji bolje i sreænije buduænosti za sve naše narode i države“, rekao je on. Prvom samitu Barselonskog procesa - Unija za Mediteran prisustvuju šefovi država ili vlada 43 zemlje. Mediteransku uniju èiniæe 27 zemalja èlanica Evropske unije, države južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, kao i evropske sredozemne zemlje Crna Gora, Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina i Monako. Unija za Mediteran poèivaæe na saradnji u konkretnim projektima u više podruèja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, obezbjeðenja pitke vode, pomorskih i drumskih komunikacija. (kraj) del