Istanbul, (MINA-BUSINESS) - Ministri finansija, guverneri centralnih banaka i poslovni ljudi na godišnjem sastanku Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) razmatraju sistemske promjene u meðunarodnim finansijskim institucijama da bi sprijeèili ponavljanje ekonomske krize. MMF poèinje da usmjerava pažnju na probleme koje su u zemljama izvoznicama izazvale ogromne devizne rezerve, prenosi Rojters. Ta finansijska institucija æe, kako izgleda, preuzeti kormilo globalnog regulatora koji treba da obezbijedi uravnoteženiju svjetsku ekonomiju. Mada globalna recesija ima korjene u krizi na amerièkom hipotekarnom tržištu i u izdašnom kreditiranju izvoza u Kini, MMF poèinje da se fokusira na drugi problem. "Ljudi su zabrinuti zbog nagomilavanja deviznih rezervi i posljedica koje æe iz toga proisteæi", kazao je jedan zvaniènik Fonda. On je dodao da taj problem sada ima prednost nad pitanjem kako ljudi investiraju svoje rezerve, misleæi pri tom na amerièke potrošaèe èije se bogatstvo istopilo sa potonuæem vrijednosti njihovih kuæa i koji su uglavnom veæ prestali da prekomjerno troše. "Odgovornost za podsticanje globalnog rasta pašæe na druge zemlje, naroèito one èiji privredni rast zavisi od izvoza", ocijenio je direktor MMF-a Dominik Štros Kan /Dominiqe Strauss Kahn/. Štros Kan je pozvao 186 èlanica MMF-a da ojaèaju uticaj te finansijske institucije putem poveæanja obima njenog kapitala, koji može biti upotrijebljen u vrijeme krize, za oko hiljadu milijardi USD ili više, jer bi to, kako smatra, moglo odvratiti zemlje, poput Kine, od nagomilavanja deviznih rezervi, znajuæi da bi MMF mogao priteæi u pomoæ u sluèaju potrebe. Ukoliko taj predlog bude realizovan, kao što je planirano, a za sada je tek u fazi razmatranja, te zemlje bi mogle da preusmjere svoj novac u sopstvene ekonomije, podstièuæi domaæu tražnju i snoseæi time veæu odgovornost za globalni rast. Brazil je ponudio možda najradikalniju verziju preoblikovanog MMF-a, a ministar finansija te države Gvido Mantega vidi Fond u ulozi sliènoj centralnoj banci, u kojoj obezbjeðuje likvidnost i valutne konverzije za zemlje kojima je to potrebno. Mada je, izgleda, postignut konsenzus u pogledu davanja MMF-u veæe uloge u sprjeèavanju kriza, još je daleko od sigurnog da æe èlanice te organizacije odluèiti da ojaèaju njegovu ulogu. U prošlosti su se, naime, mnoge zemlje žalile na teške uslove koji su pratili zajmove MMF-a. Kako Fondom i dalje dominiraju Sjedinjene Amerièke Države (SAD) i evropske zemlje, tržišta u naglom usponu takoðe sumnjaju da li mogu vjerovati toj instituciji da æe biti tu kada zatreba. Pojedine zemlje su iza zatvorenih vrata pokazale oklijevanje kad je rijeè o upumpavanju dodatnog novca u MMF. SAD i zapadnoevropske zemlje pristale su da se njihove kvote u MMF-u smanje pet odsto, da bi se poveæao udio Kine, Indije i drugih zemalja koje se ubrzano razvijaju i imaju sve veæe uèešæe u svjetskom bruto nacionalnom proizvodu. Da bi MMF dobio ulogu globalnog regulatora, on mora da ubijedi razvijene ekonomije da do januara 2011. godine preusmjere dio svoje glasaèke moæi na zemlje koje su u njemu nedovoljno predstavljene sa ciljem poveæanja povjerenja meðu nacijama u usponu. "Kao kljuèna institucija meðunarodnog monetarnog sistema, MMF treba da poène da radi na reformi, da bi iz korjena promijenio njegove oèigledne mane i obezbijedio stabilno monetarno okruženje za globalni rast i finansijsku stabilnost", kazao je ministar finansija Kine, Ksie Ksuren /Xie Xuren/. MMF i SB održaæe naredni sastanak van SAD 2012. godine u Egiptu, odluèeno je na jesenjem zasjedanju tih finansijskih organizacija u Istanbulu. MMF i SB svake treæe godine organizuju godišnja zasjedanja van SAD, a istanbulskom skupu je prethodila sjednica u Singapuru 2006. godine. (kraj) nus/bvm