Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ministarstvo finansija intenzivno razmatra sve predloge i sugestije na Nacrt fiskalne strategije Crne Gore do 2027. godine, u cilju najbolje finalne vezije dokumenta kako bi obuhvatila interese građana i privrede, a da ne bude na štetu države. “Visok stepen otvorenosti i dijaloga u fazi izrade Fiskalne strategije za period od ove do 2027. godine rezultirao je nizom konstruktivnih predloga i kritika, koje Ministarstvo finansija uzima u obzir i razmatra kako da integriše u finalnu verziju dokumenta, u namjeri da ona, u okvirima mogućeg, obuhvati interese građana i privrede, a da istovremeno ne bude na štetu države”, navodi se u saopštenju. Naime, Nacrt fiskalne strategije, između ostalog, predviđa poresku reformu, koja će podrazumijevati izmjenu seta zakona, što je, čini se, u javnosti izazvalo najviše interesovanja prethodnih dana. “Kao jedna od mjera Fiskalne strategije predložena je i izmjena Zakona o akcizama kojim će se predložiti povećanje visine akcize za mirna vina, čija visina bi iznosila 25 EUR po hektolitru, umjesto postojeće koja iznosi nula EUR po hektolitru”, rekli su iz Ministarstva. Njome se prvenstveno želi doprinijeti povećanju budžetskih prihoda po ovom osnovu, imajući u vidu da se njome oporezuje količina sadržanog alkohola koji se u ovom proizvodu kreće od 1,2 vol.% do 15vol. Naime, odredbama Zakona o akcizama su shodno EU Direktivi, propisane vrste alkoholnih pića na koja se plaća akciza, i to su pored ostalog i mirna vina. “U odnosu na tvrdnje koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, gdje se ukazuje na visok nivo predložene akcize na mirna vina, ukazujemo da se predloženim mjerama Fiskalne strategije obezbjeđuje i smanjenje poreskog opterećenja na rad čime smo osigurali ujednačenost predloženih mjera iz Fiskalne strategije, koje detaljno analiziraju svi zainteresovani subjekti do kraja trajanja javne raprave”, navodi se u saopštenju. Takođe, u odnosu na mjeru koja se odnosi na uvođenje dvije snižene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto i 15 odsto, prema kojoj bi se na knjige, monografske i serijske publikacije, kao i dnevnu i periodičnu štampu primjenjivala stopa od 15 odsto, iz Ministarstva su ukazali da je takođe u skladu sa odredbama Direktive EU 2006/112. “Međutim, napominjemo da ćemo i po ovom osnovu, u postupku javne rasprave, razmotriti modalitete primjene snižene stope i predložiti najoptimalnije rješenje prilikom izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koje su planirane tokom četvrtog kvartala”, rekli su iz Ministarstva. Kada je riječ o priređivanju igara na sreću, Crna Gora je među rijetkim državama u okruženju koja u svom zakonodavstvu nema regulisan poreski tretman dobitaka od igara na sreću, te da su isto nacionalnim zakonima uredile Slovenija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina. “Stoga je Ministarstvo finansija predložilo da se dobitak od igara na sreću smatra dohotkom koji će biti oporezovan po stopi od 15 odsto. Predloženo zakonsko rješenje neće u poreskom smislu opteretiti priređivače igara na sreću, već će se iz ostvarenog dobitka od igara na sreću izdvajati dio koji pripada državi, a preostali iznos će se isplaćivati dobitniku”, navodi se u saopštenju. Cilj Ministarstva finansija je da se, kako su kazali, postigne dvostruki efekat, čiji rezultati će biti prepoznati kroz uvećanje budžetskih prihoda i smanjenje zavisnosti od kockanja, naročito kod mlađe populacije. “Napominjemo da je Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica sveobuhvatan i tretira sve vrste prihoda koje građani ostvare, bez obzira na njihov izvor”, dodaje se u saopštenju. U Ministarstvu smatraju da je taj izvor dohotka neopravdano ukinut 2015. godine, te su pozvali zainteresovane strane da iskoriste period javne rasprave i dostave Ministarstvu finansija, u naznačenom roku, obrazložene primjedbe, sugestije i komentare, u skladu sa Programom javne rasprave o tekstu Nacrta izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. “Dakle, Ministarstvo finansija s punom pažnjom razmatra sve predloge koji, na račun nacrta teksta dolaze od zainteresovane javnosti, analizira ih i sagledava mogućnosti, kako da se oni koji se, tokom trajanja javne rasprave pokažu opravdanim, nađu u finalnoj verziji Fiskalne strategije”, rekli su iz Ministarstva. Oni su podsjetili da je Fiskalna strategija bazirana na strateškim ciljevima ekonomske politike i usmjerena na pametan, održiv i inkluzivan ekonomski rast, koji će se pozitivno odraziti na kvalitet života svih građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomsku i fiskalnu stabilnost. (kraj) sam/nar