Razmotriæe moguænosti za novo izdavanje obveznica
- Razmotriæe moguænosti za novo izdavanje obveznica
- Post By urednik
- 22:04, 25 jun, 2015

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom od ove do 2018. godine i najavila da æe, u pogledu daljeg zaduženja, nastaviti da analizira strano tržište, kako bi se razmotrile moguænosti za ponovno izdavanje obveznica.
Paralelno s tim aktivnostima, kako se navodi u Strategiji, vodiæe se i bilateralni pregovori sa finansijskim insititucijama, bankama i fondovima u cilju razmatranja moguænosti da se novac obezbijedi po što povoljnijim uslovima.
Kako se oèekuje, državni dug æe se do 2018. godine poveæati i u nominalnom iznosu i u odnosu na bruto domaæi proizvod kao rezultat potrebe za finansiranjem izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare.
“Ukoliko se pretpostavi da æe dug lokalnih samouprava i javnih preduzeæa biti smanjivan u prosjeku po deset miliona godišnje, javni dug u narednom period kretaæe se od 59,6 odsto, koliko je bio u prošloj godini, do 68,3 odsto u 2018”, navedeno je u Strategiji.
Takoðe, kako se dodaje, u narednom periodu, a naroèito za ovu i narednu godinu biæe potrebno obezbijediti znaèajna sredstava za finansiranje otplate duga. Tako je za ovu godinu veæ obezbijeðeno 400 miliona EUR za finansiranje budžetske potrošnje, dok je za narednu potrebno obezbijediti oko 380 miliona.
Za 2017. i 2018. godinu, potrebno je obezbijediti manje novca za ove potrebe, odnosno oko 190, odnosno 90 miliona EUR.
Zaduženja koja su se realizovala u prethodnih nekoliko godina, a èija je roènost, uglavnom, najduže pet godina, otplaæuju se u ovom periodu, èime se stvara i veæi pritisak na obezbjeðivanje sredstava.
Kako se ne bi dozvolio veæi rast javnog duga od predviðenog i obezbijedilo njegovo postepeno opadanje, nakon realizacije projekta izgradnje prioritetne dionice autoputa Smokovac - Mataševo, potrebno je preduzeti odreðene aktivnosti, koje bi pored makroekonomskih kretanja, dovela do stabilizacije kretanja javnog duga.
U tom dijelu, Ministarstvo finansija predlaže da se sredstava za finansiranje budžeta obezbjeðuju emisijom državnih obveznica na meðunarodnom ili domaæem tržištu ili bilateralnim aranžmanima, zavisno od uslova na tržištu.
“Iznos izdatih državnih zapisa ne treba da premašuje 70 miliona EUR do kraja naredne godine, a nakon toga visina zapisa zavisiæe od uslova na tržištu. Vladini deposit i u obliku gotovine i drugih likvidnih sredstava, na kraju godine, ne treba da padaju ispod praga od 20 miliona EUR”, smatraju u Ministarstvu.
Kako dodaju, depoziti koji nijesu potrebni u kratkoroènom periodu, kao gotovinski zaštitni mehanizam, Centralna banka treba da investira u ime Vlade u skladu sa zakonskom regulativom i smjernicama banke.
“Udio ukupnog duga sa fiksnom kamatnom stopom treba omoguæiti da se kreæe u okviru intervala od 65 do 75 odsto. Udio duga u eurima ne bi trebalo da ide ispod 70 odsto od ukupnog iznosa javnog duga”, naveli sui z Ministarstva.
Garancije, kako dodaju, treba izdavati samo u eurima, a Strategija upravljanja dugom treba da se odnosi na srednjeroèni period ali da se ažurira na godišnjem nivou.
Državni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je oko 1,94 milijarde EUR li 57,2 odsto BDP.
Na osnovu godišnjeg Zakona o budžetu za ovu godinu, projektovanog deficita i plana otplate duga, za ovu godinu, planirano je zaduživanje od 500 miliona EUR, što æe imati direktan uticaj na poveæanje javnog duga do nivoa od oko 2,29 milijardi EUR ili oko 64,6 odsto procijenjenog BDP-a.
U toku ove godine, ukupan dug æe porasti za oko 270 miliona EUR.
Unutrašnji dug na kraju ove godine, biæe smanjen za oko 73 miliona, dok æe se spoljašnji poveæati za oko 340 miliona EUR, a najveæi razlog æe biti povlaèenje sredstava za finansiranje autoputa iz odobrenog kredita kineske Exim banke.
Istovremeno, tokom godine je planirano korišæenje i oko 40 miliona EUR iz ranije odobrenih kreditnih linija za finansiranje infrastrukturnih i drugih projekata.
Pored navedenog, planirana je otplata glavnice domaæeg i stranog duga od oko 398 miliona EUR.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i Program reforme politike zapošljavanja i socijalne politike od ove do 2020. godine.
U ovom dokumentu, kako je saopšteno, pružaju se odgovori na izazove u oblasti tržišta rada, zapošljavanja, razvoja vještina i znanja, socijalne pravde i socijalne inkluzije.
„Pored odabira adekvatnih mjera i aktivnosti za rješavanje izazova u tim oblastima, Program je posveæen daljoj izgradnji administrativnih kapaciteta, efikasnom upravljanju i institucionalnim reformama. Indikativna sredstva opredijeljena za ostvarivanje cjelokupnih ciljeva Programa iznose oko 68 miliona EUR, a posebno je naglašeno da je taj iznos baziran na realnim izvorima“, kazali su iz Vlade.
Usvojena je i Strategija razvoja ženskog preduzetništva od ove do 2020. godine s Akcionim planom za ovu godinu. Strategija ima za cilj podsticanje bržeg i lakšeg ekonomskog osnaživanja žena, kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju njihovih preduzetnièkih potencijala.
To æe, kako smatraju u Vladi, ujedno doprinijeti razvoju postojeæih i otvaranju novih preduzeæa, kreiranju novih radnih mjesta i rastu zaposlenosti, a time i ukupnom razvoju sektora malih i srednjih preduzeæa i preduzetništva.
Vlada je usvojila i Prijedlog za rešavanje nedostajuæih sredstava za otplatu dijela prve rate kredita Crnogorske plovidbe prema Exim banci, imajuæi u vidu èinjenicu da su sredstva ovog privrednog društva svojevremeno iskorišæena za plaæanje obaveza Jugooceanije Kotor.
Vlada je usvojila i Uredbu o uslovima za spoljnotrgovinski promet neobraðenih dijamanata kojom se propisuju uslovi za spoljnotrgovinski promet neobraðenih dijamanata, kontrola nad njihovim uvozom, izvozom i tranzitom, radi sprovoðenja postupka sertifikovanja - Procesa Kimberley.
"Meðunarodno dogovoreni postupak sertifikovanja Procesa Kimberley omoguæava sprovoðenje kontrole trgovine neobraðenim dijamantima za industrijske potrebe, a privrednicima neometanu trgovinu sa svim uèesnicima, državama ili regionalnim privrednim organizacijama, koje su potpisnice Procesa Kimberley”, navedeno je u obrazloženju ove Uredbe.
(kraj) bvm