Podgorica, (MINA) – Prihvatanje predloženih izmjena zakona za potpunu dekriminalizaciju klevete omoguæilo bi da, ko god želi i ima dovoljno novca, može uvrijediti ili oklevetati bilo koga, a da za to samo novèano odgovara, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP). Amandmanima Ministarstva pravde na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kriviènog zakonika (KZ), kojima se u potpunosti dekriminalizuje kleveta, iz KZ su izbrisani èlanovi 195 i 196, èime uvreda i kleveta prestaju da budu krivièno djelo. Šef medijskog pula SDP-a Mirko Staniæ kazao je da bi potpuna dekrimanalizacija tog djela dovela do toga da graðani svoja lièna dobra - obraz, èast, ugled pokušaju zaštititi i van pravnog sistema Crne Gore. „Pogotovo zbog toga što ta dobra ljudi u Crnoj Gori tradicionalno smatraju vrjednijim od ostalih”, dodao je on. „U principu bi se prihvatanjem ovih izmjena zakona došlo do situacije da ko god želi i ima dovoljno novca može uvrijediti ili oklevetati bilo koga, a da za to samo novèano odgovara”, rekao je Staniæ agenciji MINA. On smatra da se brisanjem èlana 195 i 196 iz KZ odustalo od izmjena tog akta, kojima je bilo predviðeno da æe samo novinari, urednici i mediji izbjeæi kaznu za krivièna djela uvrede i klevete uèinjene putem medija. Staniæ je ukazao da dekriminalizaciju klevete u predloženom obliku ne poznaju zapadne demokratske zemlje. Kako je naveo, samo Bosna i Hercegovina, Jermenija i Gruzija imaju takva zakonska rješenja u Evropi. „U državama koje su vodeæe u Evropskoj uniji nije se išlo u tom pravcu, a interesentan je i sluèaj Rumunije koja je u potpunosti demkriminalizovala klevetu 2006. godine, da bi od toga odustala 2009., kad je to djelo ponovo vraæeno u Krivièni zakonik”, rekao je Staniæ. On je kazao da su predstavnici SDP-a na sjednicama skupštinskih odbora više puta iskazali dilemu kad su u pitanju te izmjene. U toj partiji smatraju da je tom pitanju potrebno posvetiti više pažnje i pokrenuti ozbiljnu raspravu, u kojoj bi uèestovali i profesori prava, advokati, predstavnici NVO, politièkih partija, Ministarstva pravde i ostale zainteresovane institucije i graðani. Prema rijeèima Staniæa, da se sa dilemom u vezi pitanja potpune dekriminalizacije klevete zakonodavci suoèavaju više hiljada godina, može poslužiti i primjer iz starog Rima, u vremenu u kome je takva praksa bila uvedena. Kako je naveo, bogati graðanin Lucius Veacius je, da bi dokazao besmislenost takve odredbe, išao ulicom i šamarao graðane, dok bi za njim išao rob, koji bi im odmah isplaæio 25 asa na ime naknade predviðene Zakonom. „Kako ne bi dolazili u situaciju da graðani sami preuzimaju mjere zaštite od klevete i uvrede, moramo jasnim zakonskim normama, primjerenim crnogorskom društvu, dovesti do toga da svako može slobodno kritikovati, ali i da se pod formom kritike ne otvori moguænost za porast broja kleveta i uvreda u svakodnevnom životu. Pogotovo ne u zemlji u kojoj je uzreèica “ubi me teška rijeè““, zakljuèio je Staniæ. (kraj) mil/boj