• petak, 25 jul 2025

Razvoj jakog civilnog društva uslov napretka

Razvoj jakog civilnog društva uslov napretka
Budva, (MINA) - Nacionalna raznolikost je prednost društva, ali ako nema tolerancije i razumijevanja izmeðu naroda, ona može dovesti do konflikta, ocijenio je danas šef Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Bosni i Hercegovini (BiH) Daglas Dejvidson. Govoreæi na zasijedanju Parlamentarne skupštine OEBS-a, o kulturnoj raznolikosti, civilnom društvu i novom graðanstvu, Dejvidson je rekao da je razvoj jakog graðanskog društva glavni cilj Misije te organizacije u BiH. “Graðansko društvo u BiH pati od ukorijenjenih problema, ona je od sticanja nezavisnosti 1992. godine, bila u ratu ili pod nadzorom Meðunarodne zajednice. Razvoj jakog graðanskog društva, sposobnog da pokrene proces reformi u BiH, glavni je cilj Misije OEBS-a, rekao je Dejvidson. Navodeæi da je u BiH koncept graðanstva komplikovan i da su ekstremi doveli do etnièkog èišæenja, on je istakao da ta zemlja mora da omoguæi graðanima da se ukljuèe u rad Vlade. “To nije stvar razvodnjavanja nacionalnih identiteta, veæ pitanje pokušaja izmjene dinamike, odnosno ohrabrivanje graðanina da prihvati zajednièku brigu”, naveo je Dejvidson. On je naveo da BiH ima veliki broj jakih nevladinih organizacija i talentovanih voða graðanskog društva, koji su posveæeni promjenama ali i suoèeni sa problemima. "Graðani èesto vide malo veze sa ukljuèivanjem u poslove Vlade. Tranzicija kroz koju prolaze zemlje Jugositoène Evrope nije zahvatila BiH i malo graðana je imalo uèešæa u organizaciji, povezivanju", rekao je Dejvidson. On je naveo da je Meðunarodna zajednica, sprovoðenjem politike promjena, preuzela ulogu èuvara graðanskog društva, ali i istakao da graðansko društvo ne može da bude samo sebi dovoljno. Dejvidson je objasnio da nacionalne partije, na primjer, dobijaju veliki broj glasova na izborima, jer malo ljudi izlazi na njih, veæ ostavljaju meðunarodnoj zajednici da im reguliše konaèan ishod izbora. Navodeæi da je situacija u BiH trenutno razlièita u odnosu na onu koja je kreirana Dejtonskim sporazumom, on je zapitao koji je pravi naèin da se zemlja struktuira. "Mnogi smatraju da je to Ustav, ali bilo koji novi Ustav reflektuje istu podjelu na narode. Tu se ne može uèiniti ništa i to bi bilo politièki neprihvatljivo", kazao je Dejvidson. Predstavnik BiH Seada Palavriæ, reagujuæi na izlaganje Dejvidsona, kazala je da nacionalne stranke nijesu problem u toj zemlji, ocjenjujuæi da najveæi progres napravljen prije tri godine kada je Visoki komesar omoguæio da tri nacionalne stranke formiraju vlast. "Od tada je uraðeno dosta u oblasti reformi, od vojske, carina, fiskalnog sistema. Znaèajno je porasla sigurnost u BIH, oporavak privrede je znaèajan a i poraslo je povjerenje u institucije, što predstavlja povoljan ambijenta ua ukupan razvoj", navela je ona. Istièuæi da je specifiènost BiH multietniènost, ona je rekla da to pitanje nije shvaæeno u dovoljnoj mjeri od meðunarodne zajednice i ocijenila da u vezi sa tim treba imati više senzibiliteta. "Svi predstavnici koji su birani na mjesto Visokog komesara dolazili su iz socijalistièkih partija i nijesu imali dovoljno senzibiliteta da shvate specifiènost nacionalnih partija", rekla je Palavriæ, istièuæi da vjeruje da æe, uz reforme koje predstoje, BiH naæi bolje naèine i formule za brši i bolji razvoj. Predsjednik Generalnog komiteta za politièka pitanja i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a Goran Lenmarker rekao je da sve ukazuje na èinjenicu da Dejtonski sporazum više nije najbolji model da se BiH organizuje. On je podsjetio da je jedan od napora meðunarodne zajednice bio upravo taj da se razvijaju državne strukture, navodeæi da Dejton daje znaèajnu autonomiju za oba entiteta. "Postoji svjestan napor da se prenesu ovlašæenja sa entiteta na državu, što možda pokazuje da je vrijeme da se Dejton promijeni i da se više ovlašæenja prenese na državu", zakljuèio je Lenmarker. Predstavnik Srbije i Crne Gore Tarzan Miloševiæ ocijenio je da je za uspjeh u jednom društvu neophodno više pašnje posvetiti tolerantnim manjinskim narodima i njihovim idejama. "Treba što više afirmisati, stimulisati i prezentirati pozitivne ideje etnièkih zajednica+, rekao je Miloševiæ. (kraj) tmi/isf