Vašington, (MINA-BUSINESS) - Eurozona je u recesiji ove godine i to negativno utièe na sve države, posebno na male, otvorene ekonomije kakva je Crna Gora, zbog èega veæina zemalja sprovodi teške mjere štednje, saopštio je ministar finansija, Milorad Katniæ. Prema njegovim rijeèima, mnoge države sprovode mjere štednje koje ukljujuèuju i smanjenje zarada i penzija i zadiranje u neka socijalna prava. »Odluèili smo u Crnoj Gori da probamo da prepoznamo sve kategorije koje znaèe diskrecionu potrošnju, odnosno potrošnju koja se može korigovati bez zadiranja u osnovna prava koja se tièu plata za najveæi broj službenika u državnoj upravi i penzija i socijalnih davanja. Dakle, prepoznali smo mjere koje znaèe smanjivanje rashoda za službena putovanja kroz smanjenje dnevnica, smanjenje rashoda za službene automobile kroz njihovu prodaju, otuðenje ili ustupanje«, rekao je Katniæ za Glas Amerike (Voice of America). Vlada je, kako je dodao, prepoznala i smanjenje rashoda za materijalne i razne druge usluge i smanjenje rashoda za odreðeni fond plata za funkcionere. »Dakle, to su odricanja koja æe prvo pogoditi one u državnoj upravi, koji su nosioci odreðenih funkcija i na taj naèin pokazujemo odgovarajuæi odnos i odgovornost za ovo teško vrijeme koje svi dijelimo«, kazao je Katniæ. Vlada je, zbog ukupne situacije u eurozoni korigovala procjenu rasta bruto domaæeg proizvoda (BDP) Crne Gore na 0,5 odsto, sa dva odsto, kako je prethodno definisano budžetom. To, kako je kazao Katniæ, znaèi da æe crnogorska ekonomija još biti u zoni rasta. »Nijesmo sreæni što smanjujemo tu procjenu, ali to je neophodno, kako bismo bili konzervativni i kako bi smo bili na sigurnoj strani. Ukoliko budemo imali više investicija i ukoliko budemo obezbijedili više sredstava za našu ekonomiju, to bi znaèilo moguæe i veæu stopu rasta, a to bi onda bilo pozitivno iznenaðenje«, naveo je Katniæ. On je podsjetio da je Vlada ove sedmice treba da razmatra rebalans budžeta, koji je Ministarstvo finansija pripremilo i predložilo. Taj rebalans, kako je saopštio Katniæ, bi trebalo da donese smanjenje državne potrošnje za oko 15 miliona EUR. »Rebalans ukljuèuje i neke dodatne mjere na strani prihoda, koje bi znaèile poveæanje prihoda i cilj je da smanjimo deficit i da smanjimo pritisak na javni dug«, rekao je Katniæ koji uèestvuje na uèestvuje na proljeænom zasjedanju Svjetske banke i Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu. On je objasnio da Crna Gora neæe tražiti sporazum sa Meðunarodnim monetarnim fondom ove godine jer je prebrodila najteži period u godini, prvi kvartal koji je po pravilu obilježen manjim budžetskim prihodima. Taj period je, kako je naveo, godine bio specifièan i zbog manjih prihoda usljed loših vremenskih uslova, ali i zbog dodatnih troškova koji su prouzrokovani aktiviranjem dijela garancija za Kombinat aluminijuma (KAP). »Sve ove negativne okolnosti su uticale da imamo pogoršanu budžetsku situaciju, ali smo obezbijedili finansiranje, izmirivanje svih obaveza i za prvi kvartal i za nastavak godine«, kazao je Katniæ. Prema njegovim rijeèima, MMF je i za Crnu Goru i za sve države posljednja luka, ukoliko se situacija na meðunarodnom tržištu ili domaæa ekonomija toliko pogoršaju da ne postoji dodatni ili drugi izvor finansiranja. »To je uvijek opcija, ali zbog mjera koje su oni predložili, ali i prije svega zato što smo obezbijedili stabilnost i isplatu svih obaveza, nijesmo ušli u traženje aranžmana od MMF-a«, rekao je Katniæ. On je kazao da i dalje postoji opasnost od aktiviranja ostalih garancija za KAP. »Na žalost, to ne zavisi samo od vlade i ne možemo upravljati u potpunosti tim procesom. To zavisi u velikoj mjeri i od postupanja KAP-a, ali u najveæoj mjeri od postupanja finansijskih institucija koje su dale sredstva i koje mogu u svakom trenutku da aktiviraju garancije«, objasnio je Katniæ. On tvrdi da se Vlada pripremila za negativne scenarije i obezbijedila sredstva ukoliko doðe u takvu situaciju, tako da ne bude ugrožena bilo koja budžetska obaveza. (kraj) bvm