Podgorica, (MINA) – Crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ rekao je danas da referedumskom izjašnjavanju nikada nije davao fatalistièki ili sudbonosni karakter. Odgovarajuæi na pitanje da li najavom formiranja pokreta za nezavisnost i aktireferendumskom kampanjom opozicije prijeti opasnost od dodatne radikalizacije odnosa u Crnoj Gori, Vujanoviæ je kazao da se mora demokratski prihvatiti odluka graðana, bilo da žele njenu nezavisnost ili uniju sa Srbijom. “Uvjeren sam da æe interes politièkih neistomišljenika biti da saopšte argumente za svoju opciju, a ne da se protive referendumu kao najdemokratskijem naèinu utvrðivanja volje graðana”, kazao je Vujanoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je naveo da referendum doživljava kao pravo graðana Crne Gore da demokratski opredijele status svoje države, ocjenjujuæi da æe u tom opredjeljenju postojati i dimenzija emotivnog doživljaja. “Smatram da æe se graðani rukovoditi prije svega pragmatiènim razlozima procjenjujuæi da li æe imati bolje uslove privreðivanja i veæi nivo standarda, kao i veæe šanse za integracije u uniji sa Srbijom ili u nezavisnoj Crnoj Gori. Zato bi interes svih bio da se graðani o tome izjasne i ne oèekujem da im se pozivom na bojkot može sugerisati odricanje od prava da svoj stav iskažu”, rekao je Vujanoviæ. On je ponovio da je za promijenu Ustava Crne Gore neophodna dvotreæinska veæina poslanièkog sastava Skupštine i naglasio da se Ustav ne može izmijeniti ako se ne obezbijedi i podrška opozicije. “Uvjeren sam da je neophodno postiæi saglasnost oko najnužnijih usklaðivanja sa Ustavnom poveljom i vjerujem da se u tom dijelu može postiæi visoko saglasje ili konsenzus. Sve ostalo se može ostaviti za opsežniju ustavnu rekonstrukciju koja je, svakako, neminovna”, kazao je Vujanoviæ. Komentarišuæi izjavu Borisa Tadiæa da se Crna Gora ne može prikljuèiti Evropskoj Uniji (EU) prije Srbije i da je to jedan od razloga za oèuvanje zajednice, Vujanoviæ je rekao da ona ukazuje na dvije èinjenice: na njegov demokratski kapacitet za dijalog i na saglasnost da svaka država èlanica ima pravo na svoj politièki stav. »Naravno, uvjeren sam da bi i Crna Gora i Srbija, rastereæene nefunkcionalne unije i pošteðene visokih izdataka za nju, brže i lakše ušle u EU, koja æe, izvjesno, prihvatiti svaki sporazum država èlanica, kao i svaku demokratsku odluku na referendumu”, kazao je Vujanoviæ. On je istakao da Crna Gora i Srbija imaju obavezu i odgovornost za kontinuirano ocjenjivanje kvaliteta funkcionisanja i isplativosti unije. “Negativnu ocjenu funkcionisanja unije saopštavaju i EU i Savjet Evrope, pa je jasno da oni koji su u njoj, primarno imaju obavezu da se tome posvete”, kazao je Vujanoviæ, dodajuæi da od ocjene kvaliteta funkcionisanja i cijene unije, zavisi i svrha njenog postojanja, a time i integracija u EU. Prema njegovim rijeèima, nefunkcionisanje unije sa Srbijom èine nužnim pronalaženje modela novih odnosa koji æe obezbijediti da se to prevaziðe. “Zato sam siguran da se mora razgovarati o svrsishodnosti ovog ili nekog drugog modela naših odnosa. Ako Srbija ipak bude smatrala da je ova unija funkcionalna i isplativa, onda æe se morati èekati referendumsko izjašnjenje graðana Crne Gore”, upozorio je Vujanoviæ. On smatra da za dalju fazu reforme vojske, koja podrazumijeva racionalizaciju broja zaposlenih, nedostaje novac a ne politièka volja. “Da bi se obezbijedio socijalni paket za zbrinjavanje viška zaposlenih, neophodno je osigurati finansijska sredstva, a ona se jedino mogu dobiti prodajom imovine koju sada posjeduje vojska. Zato je i formiran Fond za reforme koji bi, u postojeæim normativnim uslovima, obezbijedio da države èlanice doðu do izvora finansiranja socijalnog paketa za oslobaðanje viška zaposlenih”, kazao je Vujanoviæ. Prema njegovim rijeèima, zato i Vlade država èlanica predlažu nekretnine koje æe prodati, a novac od te prodaje se deponuje na poseban raèun, a Vlade ga usmjerava za ovu namjenu. “Postoji potpuna saglasnost dvije države da je u postojeæim uslovima ovo nabolji model i zato sam i konstatovao da postoji politièka volja da se ova osjetljiva faza reforme kvalitetno i brzo završi”, naglasio je Vujanoviæ. On je podsjetio da je Izvještaj glavne tužiteljice Karle del Ponte Savjetu NATO-a jasno adresirao krivicu za nesaradnju sa Haškim tribunalom. “Pošto je u Srbiji poznato da saradnja sa Haškim tribunalom ne zavisi od Crne Gore, uvjeren sam da æe imati konstruktivan odnos i da æe pomoæi da se eventualne posljedice nesaradnje sa Haškim tribunalom ne odnose na Crnu Goru”, kazao je Vujanoviæ, ocjenjujuæi da se i kroz odnos prema Hagu najbolje vidi prednost modela saveza nezavisnih država. Iznoseæi stav u vezi gradnje hidroelektrane Buk Bijela i eventualnim posljedicama njene izgradnje za kanjon Tare i Nacionalni park Durmitor, Vujanoviæ je kazao da u odnosu prema ovom pitanju polazi od èinjenice da je Crna Gora ekološka država. On je podsjetio da je i Vlada više puta saopštila odluènu namjeru da poštuje takvu poziciju Crne Gore. “Zato je izvjesno da æe se, pri donošenju odluka, maksimalno uvažiti procjena UNESCO-a, odnosno, da æe se voditi raèuna o poziciji Nacionalnog parka. Ukoliko Nacionalni park bude ugrožen, izvjesno je da æe ova država poštujuæi svoj nacionalni, ekološki resurs, masimalno ispoštovati stroge ekološke zahtjeve”, rekao je Vujanoviæ. (kraj) isf/mrd