Podgorica, (MINA) – Usvajanjem Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Crna Gora æe zaokružiti reforme u toj oblasti, kazao je premijer Milo Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, to su registrovali i NATO saveznici koji su mu tokom Minhenske konferencije saopštili da pitanje reformi bezbjednosnih službi više nije u fokusu. „Ono što je jako važno da naši partneri, poèev od partnera iz Sjedinjenih Amerièkih Država (SAD) registruju ozbiljan napredak koji je ostvaren na planu službi bezbjednosti, da se svi sa poštovanjem odnose prema, našoj partnerskoj ulozi, prema kvalitetu partnerske uloge koju ostvarujemo i vjerujem da zbog toga registrujete da se to pitanje više ne potencira kao problem za brzo prikljuèivanje Crne Gore NATO-u", kazao je Ðukanoviæ u intervjuu za emisiju Izazov Radio Televizije Crne Gore. On je rekao da predstoji usvajanje Zakona o ANB-u o èemu se, kako je podsjezio, raspravljalo u parlamentu tokom prethodne sedmice. "Time se stvaraju uslovi da možemo brzo ekipirati i menadžment ANB-a, ali treba kazati da ni u ovom trenutku to nije problem. Èini mi se da Agencija jako posveæeno radi na realizaciji kljuènih bezbjednosnih prioriteta i ja sam zadovoljan što smo jedno kljuèno pitanje skinuli sa dnevnog reda", objasnio je Ðukanoviæ. Na pitanje da li na osnovu razgovora sa zvaniènicima SAD tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, može zakljuèiti da ta država smatra da je vrijeme da Crna Gora dobije poziv za èlastvo u NATO-u do kraja godine, Ðukanoviæ je rekao da su evroatlantske integracije bile jedna od tema i da stalno traje razmjena informacija u toj oblasti. “Cijenim važnim da je ponovljena nedvosmislena podrška evroatlatskim integracijama Crne Gore i potecirano razumijevanje za izazove sa kojima se Crna Gora suoèava tokom posljednje godine i uvjerenje da je odgovor na izazove ne samo Crne Gore nego i regiona u cjelini, zapravo pojaèani tempo evropske i evroatlanske integracije”, poruèio je on. Prema rijeèima Ðukanoviæa, nema sumnje da u Vašingtonu postoji svijest o važnosti nastavka širenja NATO-a za evropsku bezbjednost i stabilnost, poèev od balkanskih država, preciznije, kako je naveo, od Crne Gore koja je najbliža pridruženju. “Na tome baziramo oèekivanja da u Kardifu dobijemo poziv”, rekao je on. Prema rijeèima Ðukanoviæa, ukoliko Crna Gora obavi svoje planirane zadatke može oèekivati podršku SAD, a to bi ”moglo znaèiti puni konsenzus kod èlanica da Crna Gora dobije poziv i prije sljedeæeg samita i krene da zauzima svoju zasluženu poziiju punopravne èlanica NATO-a”. Na pitanje da li postoje obaveze koje su pred Crnom Gorom a koje su sagovornici tokom Minhenske konferencije posebno naglasili, Ðukanoviæ je rekao da postoje obaveze koje se još moraju završiti i na njima se, kako je naveo, najviše radi. Ozbiljan napredak u vladavini prava od Velsa do danas je, kako je objasnio, postignut. “To je posao koji se nastavlja i od kog presudno zavisi naš dalji napredak u integracijama i time se moramo baviti ne samo do ostvarivanja èlanstva u NATO-u i Evropskoj uniji, nego u kontinuitetu”, objasnio je on. Ðukanoviæ je, kako je kazao, uvjeren da æe partneri prepoznati rezultate. “Vjerujem da æemo imati rezultate koje æe partneri prepoznati i ne bih mogao pretpostaviti da bi to u ovom trenutku mogao biti uzrok nekog novog oklijevanja NATO-a da nam uputi poziv”. On smatra da je neophodno i nastaviti sa širenjem podrške javnosti. “Tu se uvijek može više”. To je, kako je objasnio, suptilan posao, kako bi se pronašli pravi instrumenti da se ljudima objasni znaèaj crnogorskog èlasntva u NATO-u. “Vjerujem da æemo ne samo saèuvati nivo podrške pred Vels, nego da æemo snažnijom i sveobuhvatnjom akcijom obezbijediti stepen podrške koji æe obezbijediti legitimitet crnogorskom èlasntvu u NATO-u do kraja 2015.godine”, rekao je Ðukanoviæ. On oèekuje da æe Crna Gora napretkom u èetiri kljuène oblasti “olakšati posao evroatlantskim partnerima da do kraja 2015.godine donesu odluku o oèekivanom pozivu Crne Gore”. (kraj) sel