Podgorica, (MINA) – Države zapadnog Balkana treba da preduzmu neophodne reforme, kako bi bilo osigurano da se, principi slobode izražavanja i medija, poštuju i u praksi, ocijenio je šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobniè. On je, na konferenciji o medijima na Zapadnom Balkanu Rijeè slika i neprijatelj: Uloga medija u procesu sekularizacije, kazao da je obezbjeðivanje slobode izražavanja i medija jedan od izazova za države koje traže èlanstvo u Uniji. »Sve države zapadnog Balkana, treba da preduzmu neophodne reforme, kako bi se osiguralo da se principi slobode izražavanja i slobode medija poštuju i u praksi, a ne budu samo sastavni dio Zakona«, poruèio je Drobniè. Prema njegovim rijeèima, u Strategiji proširenja, koju je usvojila Evropska komisija u oktobru, sluèajevi nasilja i zastrašivanja novinara i dalje predstavljaju problem u regionu. Drobniè smatra da vlasti u državama Balkana treba da pojaèaju napore u istraživanju novih ranijih sluèajeva nasilja nad novinarima i da osiguraju da se protiv poèinilaca primjene odgovarajuæe sankcije. »Meðu drugim izazovima koje treba rješiti u zemljama zapadnog Balkana je i da se osigura politièka, finasijaska nezavisnost javnog servisa i da se obezbjedi adekvatna primjena Zakona o radu u medijima«, kazao je Drobniè. Kako je rekao, EU je obezbjedila 27 miliona EUR predristupne pomoæi od 2007. do 2013. godine za neophodne reforme u medijima. Drobniè je ocijenio da je samoregulacija najbolji naèin da mediji dostignu više etièke standarde. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanoviæ je rekao da je uloga medija od kljuènog znaèaja za poštovanje i unapreðenje ljudskih prava, navodeæi da mediji treba da budu u veæoj mjeri angažovani na promociji te teme u buduænosti. On je podsjetio da je u toj oblasti uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir, i kazao da je na Vladi da pokaže kapacitet da može primjeniti u praksi, ono što je zapisano u zakonu. »Najkrupniji korak u obezbjeðenju sistemskih uslova za borbu protiv diskriminacije u Crnoj Gori je uèinjen donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda«, naveo je on. Numanoviæ je ukazao da je veoma važno poštovati ljudska prava svih onih o kojima mediji izvještavaju. »Dakle, iako postoj dobar zakonodavni okvir, svjedoci smo kršenja ljudskih prava i govora mržnje u medijima tokom ratnih sukoba koji su se dešavali na Balkanu«, naveo je on. Numanoviæ je rekao da se posledice neprofesionalnog odnosa medija i danas sporadièno susreæu kada su pitanju religijska prava, pretpostavka nevinosti u sudskih procesima, zaštita podataka o liènosti. »Aktivni primjeri kršenja ljudskih prava u crnonogorskim medijima su se mogli vidjeti tokom pripreme i održavanja Povorke ponosa u Budvi i Podgorici. Nadalje, djeèija prava su se nemalo puta kršila prilikom medijskog izvještavanja«, naveo je on. Numanoviæ je kazao da smo èesto suoèeni sa dikriminatornim odnosom medija prema pravima žena, te stereotpnim prikazivanjem žena i njihovig statusa, kako u porodici, tako i u društvu. On je kazao da je siguran da æe jedan dio zakljuèaka sa konferencije sigurno biti potreban za izgradnju Analize o stanuju ljudskih prava u crnogorskim medijima za 2014. i svim narednim godinama. Predsjednik upravnog odbora konferencije Ranko Vujoviæ kazao je da taj skup ne može da odgovori za kratko vrijeme šta se desilo sa novinarstvom i kuda ono ide. »Bio bi veliki uspjeh ovog skupa ako bismo uspjeli da postavimo prava pitanja na brojne izazove sa kojima se novinari i mediji danas susrijeæu«, ocijenio je Vujoviæ. Ministar kulture Branislav Miæunoviæ je rekao da Crna Gora ima važan i odgovoran zadatak da pokaže zrelost na putu uspostavljanja vladavine prava, poštovanja etièkih i moralnih naèela, prihvatanja drugog i drugaèijeg, kao u svim segmentima javnog i društvenog života, kao i u medijima. »Liberalni, regulativni formati, kao napredne tekovine demokratske Evrope, sa dekriminalizacijom klevete u Crnoj Gori, još uvijek nijesu naišli na valjane i oèekivane odgovor u samoregulatornim etièkim standardima novinarske profesije«, ocijenio je Miæunoviæ. Savjetnik generalnog sekretara UN Ban Ki Muna za pitanja ostavrenja Milenijumskih ciljeva razvoja Filip Doust Blejzi /Philippe Douste Blazy/ je upitao može li novinarstvo biti objektivno, i naveo da, apsolutna objektivnost, kao takva, ne postoji. (kraj) teo/žug