Podgorica, (MINA) – Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma uspostavljen je mir, ali ne i funkcionalna Bosna i Hercegovina (BiH), saopšteno je povodom obilježavanja 20. godišnjice od potpisivanja tog sporazuma i poruèeno je da je saradnja kljuè dugoroènog i stabilnog regiona. Državni sekretar za politièka pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, Vladimir Raduloviæ, kazao je da su susjedski odnosi danas bolji i, kako je naveo, karakteriše ih intezivan politièki dijalog i svestrana bilaterna i regionalna saradnja. „Ako ne želimo, ne znamo ili strahujemo od saradnje u regionu, teško æemo evropske partnere ubijediti da je naš identitet evropski“, poruèio je Raduloviæ na konferenciji „Dejton i region – 20 godina kasnije – perspektive Zapadnog Balkana“, navodeæi da je potrebno da nešto nauèimo iz istorije. On je ukazao na to da je košmar i tragika devedesetih iza nas, ali ih, kako je naveo Raduloviæ, ne smijemo zaboraviti i „olako izvuæi zakljuèak da smo se izborili sa svim svojim demonima“. On je ocijenio da je regionalna saradnja kljuè dugoroènog, bezbjednog, stabilnog i prosperitetnog Zapadnog Balkana i meðusobno povezivanje država regiona. Bez snaženja saradnje u regionu, kako je naveo Raduloviæ, pojedinaène evropske aspiracije ka Evropskoj uniji (EU) biæe manje legitimne i uvjerljive. „Regionalna stabilnost i bezbjednost u temeljima je i pretpostavka je globalnog mira, bezbjednosti i razvoja“, poruèio je Raduloviæ. Bivši predsjednik Hrvatske, Stjepan Mesiæ, kazao je da bi današnju raspravu trebalo nazvati „Šta i kako sa Bosnom i Hercegovinom (BiH)“. On je ukazao da je Dejtonskim sporazumom prekinut rat, ali je, kako je dodao Mesiæ, stvoren takav sistem da ona nije mogla postati funkcionalna država. „Dejtonskim sporazumom uspostavljen je mir, ali funkcionalna država nije i sa takvom Bosnom danas imamo posla i mi susjedi, ali i Evropa na èija vrata kuca“, ocijenio je Mesiæ, navodeæi da je kriza prava rijeè za stanje u toj državi. On smatra da je „podjela u Bosni sankcionisala rezultate dotadašnjeg rata i aminovala rezultate ratnih zloèina i etnièkih èišæenja“, navodeæi da je ta država proizvela mješoviti nacionalni identitet. BiH je, kako je naveo Mesiæ, potreban novi Ustav i nova unutrašnja organizacija države, odnosno potpuna reorganizacija države. U toj reorganizaciji, dodao je on, u prvi plan moraju doæi graðani. „Sporazum iz Dejtona treba mijenjati, i to iz temelja. Ko to ne vidi, ili je politièki slijep, ili ne želi dobro BiH“, zakljuèio je Mesiæ. Kopredsjednik Igmanske inicijative, Branko Lukovac, ocijenio je da su odnosi meðu državama regiona bolji nego što su bili u prošloj deceniji, navodeæi da se najviši državni zvaniènici èešæe sreæu, postepeno se unapreðuje bilaterna saradnja i poveæan je broj regionalnih skupova. „Tako poboljšani odnosi nijesu pomogli, ili ne još, da se savladaju krupni problemi sa kojima se suoèavaju pojedine naše države“, smatra Lukovac. Prema njegovim rijeèima, 20. godišnjica od rata u BiH opomena je i pravo vrijeme za udruživanje snaga za otklanjanje prepreka ka jedinstvenoj, funkcionalnoj, stabilnoj i naprednoj BiH. EU, kako ja naveo Lukovac, duguje BiH da se zaustave dezintegracioni procesi i se, kako je dodao, konaèno desi preokret ka graðanskom i demokratskog društvu. Neophodno je, smatra Lukovac, da se susjedi, posebno Albanija, suzdržavaju od svega što bi moglo imati negativan uticaj na atmosferu koja znaèi jaèanje razumijevanja i povjerenja. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora se afirmisala kao pozitivan èinilac regionalne saradnje. „Smatram da bi najviši državni predstavnici Crne Gore, kao i drugih država susjeda, morali osuditi sve oblike prijetnje državnom integritetu BiH i akcija koje vode slabljenju te države, pošto takvi stavovi i postupci pozivaju na sukobe i rat, u Bosni, ali i u regionu“, zakljuèio je Lukovac. Kopredsjednik Igmanske inicijative za Hrvatsku, Zoran Pusiæ, kazao je da je struktura politika i ideje koje su dovele do rata ostale i da obnavljaju se. „BiH je ružna karikatura dogaðaja i odnosa u regiji, vrsta naše slike Dorijana Greja“, smatra Pusiæ. On smatra da postoji autizam u cjelovitosti problema. „Graðani su ga proizveli i niko nije dužan rješavati ga umjesto nas“. Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju, Aleksandar Popov, kazao je da je dobra to što se EU poslije duže vremena poèela ozbiljnije baviti regionom. Loša vijest je, kako je naveo, da se EU poène ozbiljnije baviti regionom tek kad joj on, kako je dodao Popov, postane problem ili potencijalni krizno žarište. „Moramo riješiti probleme kako ne bismo ostali vjeèiti zarobljenici prošlosti. Zadnji je èas da uèinimo napor da region maknemo od devedesetih“, zakljuèio je Popov. Predstavnik Evropskog fonda za Balkan, koji je donator konferencije, Igor Bandoviæ, predstavio je studiju „Kultura regionalne saradnje“ koja, izmeðu ostalog, ima za cilj ukljuèivanje nevladinog sektora u prevazilaženje tog problema. Konferenciju su organizovali nevladina organizacija „Inicijativa za regionalnu saradnju“, koja je dio mreže Igmanske Inicijative, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore. (kraj) tpr/boj